Moj posao i godišnji odmor: Znate li svoja prava?

Ljeto asocira na godišnji odmor i duge dane provedene na plaži. Zaposlenici koriste dio svog godišnjeg odmora ljeti kako bi otišli na more. Godišnji odmor je u Hrvatskoj pravo svakog radnika regulirano Zakonom o radu. Time radnik ostvaruje svoje pravo na odmor i oporavlja se od radnog stresa s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. U ovom tekstu provjerite koliko dobro poznajete zakonske odredbe vezane uz godišnji odmor.

Godišnji odmor u zakonu

Zakon o radu propisuje da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor tijekom svake kalendarske godine. Prema članku 77., radnik u kalendarskoj godini ima godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima ih nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja, uz primjenu mjera zaštite sigurnosti na radu, imaju pravo na minimalno pet tjedana godišnjeg odmora. Dulje trajanje godišnjeg odmora može se propisati kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo na godišnji odmor

Radnik koji se zaposlio prvi put ili je između dva radna odnosa imao prekid duži od osam dana, godišnji odmor kod poslodavca moći će iskoristiti nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Do ostvarivanja tog prava, može koristiti razmjerni godišnji odmor koji se računa sukladno vremenu koje je proveo kod poslodavca.

Kako se isključiti s posla i opustiti bez osjećaja krivnje

Razmjerni godišnji odmor

Člankom 78. Zakona o radu propisuje se razmjerni godišnji odmor. To je broj dana godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo ako nije ispunio uvjet šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca. Utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec radnog odnosa. Radnik kojem prestaje radni odnos u toj kalendarskoj godini ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. No, ako je iskoristio više godišnjeg odmora od onog što bi mu pripadalo, poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za vrijeme godišnjeg odmora.

Odricanje od godišnjeg odmora

Zaposlenici se ne mogu odreći godišnjeg odmora i tražiti isplatu naknade za njega. Godišnji odmor se isplaćuje u slučaju ako prestane ugovor o radu, a radnik nije iskoristio godišnji odmor. Tada je poslodavac dužan radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja dana godišnjeg odmora. Takva naknada utvrđuje se razmjerno boru dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora

Godišnji odmor dogovara se s poslodavcem i utvrđuje na temelju potreba posla i organizacije rada. Poslodavac je dužan radniku omogućiti tijekom kalendarske godine najmanje dva tjedna odmora u neprekidnom trajanju. Ostatak dana godišnjeg odmora u dogovoru s poslodavcem radnik može koristiti u dijelovima. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prošle godine radnik može prenijeti u novu i iskoristiti ga najkasnije do 30. lipnja te godine. Ako je godišnji odmor prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godini zbog bolesti, korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ostvaruje pravo iskoristiti taj godišnji odmor kad se vrati na rad.

Kako se nositi s „teškim“ kolegama na poslu?

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Dok radnik koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu plaću. Visinu naknade se određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Najmanja naknada je u visini njegove prosječne mjesečne plaće unazad tri mjeseca.

Otkaz i godišnji odmor

Kada se prekine ugovor o radu, pazi se na to koliko je radniku ostalo dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Čak iako radnik možda nije ostvario pravo na puni godišnji odmor već se radi o danima razmjernog godišnjeg.

Kolektivni ugovori i pravilnici o radu

Neki poslodavci su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisali povoljnije uvjete za radnike vezane za godišnji odmor. Mnogi te uvjete vide kao način da radnici budu motiviraniji i zadovoljniji. Većinom se radi o većem broju dana godišnjeg odmora i fleksibilnijem rasporedu korištenja tih dana.

Godišnji odmor je ključno pravo radnika koje im omogućava oporavak od stresa i brigu o zdravlju. Osim toga, odmorni radnici su više motivirani i lakše postižu radnu učinkovitost. Zakon propisuje minimalan broj dana godišnjeg odmora, a sve dodatne pogodnosti poslodavci mogu urediti ugovorima i pravilnicima.