Ovakav oblik zarade postao je hit u vrijeme pandemije, a okrenuli su mu se mahom konobari i ostali djelatnici iz ugostiteljstva čija su radna mjesta naprasno bila zamrznuta. Građani su dostavljali hranu po gradovima bilo biciklima ili automobilima.
S obzirom na to da su zadnja istraživanja napravljena u 2019. godini, godini prije pandemije, vjeruje se da smo u 2020. imali i puno više dostavljača. Riječ je o honorarnom poslu na kojem, ako rade cijeli dan, znaju zaraditi i do 400 kuna. Ovaj način rada je nedorečen u Zakonu o radu pa će se Vlada RH svakako morati pozabaviti i tim pitanjem.
"Problem je u tome što ti ljudi nemaju zaštitu. Oni nemaju zaštitu od nesreća, niti imaju dostojnu plaću, uvjete rada niti radno vrijeme. Puno toga je njima plaćeno bilo da je riječ samo o dostavi i količini dostavljenih obroka, ili pak ako je riječ o taksi vožnji i vremenu i trajanju vožnje" – objasnio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ministar rada Josip Aladrović rekao je da će predstojeće izmjene Zakona o radu obuhvatiti i platformske radnike. "Ono što je smisao, da tu budemo jedna od predvodnica zemalja koje su to na zakonodavan način riješile. Mi se ne možemo konfrontirati sa svjetskim trendovima, s onime što se događa u ekonomiji i generalno u društvu, ali možemo ta radna mjesta učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim", kaže Aladrović za RTL.
Zadnja tri mjeseca, europsko tržište rada posustaje. Na godišnjoj razini, broj zaposlenih u EU pao je u zadnja tri mjeseca 2020. za 1,6 posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju. Hrvatska je među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Koliko je pandemija utjecala na tržište rada najbolje govori brojka o smanjenju broja zaposlenih za 3,5 milijuna u 2020. godini. Samo u eurozoni njihov je broj smanjen za 3,1 milijuna.