Problemi poslodavaca i nakon ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika

U Hrvatskoj baš ništa ne ide glatko pa tako ni zapošljavanje stranih radnika bez obzira na to što su od 1. siječnja ove godine ukinute kvote za ovu kategoriju djelatnika. Točnije malo tko zna da tvrtke koje su se tek osnovale na ovu mogućnost neće imati pravo barem šest mjeseci.

Naime novi Zakon o strancima nalaže da tvrtka mora imati u stalnom radnom odnosu hrvatskog državljanina koji u njoj radi najmanje pola godine odnosno državljanina s područja Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije. Takav djelatnik treba biti zaposlen na neodređeno i puno radno vrijeme.

Stranci neće dobiti dozvolu ako ste imali zaposlenog djelatnika iz Hrvatske, ali je tri mjeseca bio na probnom roku, a tek onda dobio ugovora na neodređeno jer iako to ne piše doslovce u Zakonu, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) podrazumijevaju da taj djelatnik mora biti zaposlen u kontinuitetu na neodređeno vrijeme (Zakon o strancima Članak 99. stavak 3.)

PickJobs: Hrvatski poslodavci od nove godine zapošljavat će strane radnike kako žele, ukidaju se kvote

Svi koji su imali ideju da osnuju tvrtku u kojoj će odmah raditi državljani iz trećih zemalja mora će mijenjati poslovnu taktiku. Bliženjem ljeta bez obzira na pandemiju svi koji rade u turizmu i ugostiteljstvu pomno prate epidemiološku situaciju i pripremaju se na svaki mogući scenarij.

Treba preživjeti cijelu godinu osobito ako se živi od sezone. Pandemija je samo otegotna okolnost. No kada je zakon u pitanju, tu nema pretpostavki. Mnogi poduzetnici su se nadali da će izmijenjeni Zakon o strancima sniziti cijenu rada jer će se lakše uvoziti radna snaga.

U prva četiri mjeseca primjene zakona pokazalo se da to baš i nije tako. Neki tvrde da je strane državljane i teže zaposliti nego prije. Ispada da nemaju svi poslodavci jednaku priliku da zaposle strane državljane.

Novoosnovane po tom pitanju država tretira kao poslodavce drugoga reda, tako to vide oni koji planiraju osnovati tvrtku. S druge strane poslodavci koji već godinama posluju smatraju da ih država na takav način štiti od novopečene konkurencije koja bi odmah zaposlila jeftiniju radnu snagu i bolje konkurirala na tržištu.

PickJobs: Otvaranje tvrtke u Hrvatskoj koštat će vas između 1.110 i 24.200 kuna ovisno otvarate li j.d.o.o. ili d.o.o. 

KAKO DO DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA

1. Prvi korak je da poslodavac od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) traži provedbu testa tržišta rada. Za koja zanimanja poslodavac nije dužan tražiti ovaj test, navode također na svojim stranicama: Zakon o strancima – Članak 101.

2. HZZ potom provodi test tržišta rada tako što u evidenciji nezaposlenih osoba provjerava ima kandidata koji ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje. Cilj ove provjere je da se prednost daje radnicima s hrvatskog tržišta rada koji su na burzi, a tek onda strancima

3. U roku od 15 dana HZZ treba poslodavcu dostaviti obavijest o rezultatu testiranja tržišta, a rok teče od dana kada je poslodavac zatražio provedbu testiranja

4. Ako HZZ u evidenciji nezaposlenih nije pronašao hrvatske radnike koji ispunjavaju uvjete poslodavca, tada poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad. Za to ima rok od tri mjeseca odnosno 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa. Poslodavac ili državljanin treće zemlje policijskoj upravi moraju poslati zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. Taj zahtjev mogu poslati policijskoj postaji u mjestu gdje će radnik boraviti ili raditi ili policijskoj postaji pod koju spada poslodavac. MUP o zahtjevu za izdavanje dozvole odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. A da bi zahtjev bio uredan uz njega se treba priložiti:

- ugovor o radu

- dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac

- rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju DTZ koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH

- agencija za privremeno zapošljavanje uz zahtjev za izdavanje dozvole dužna je priložiti i ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku

5. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) mora tražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ako je mišljenje pozitivno MUP izdaje dozvolu državljaninu koji ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona o strancima

6. HZZ ispituje uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja, a uvjeti su da poslodavac:

a) obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH

b) ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN:

- nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja

- dokaz o podmirenim obvezama utvrdit će se na temelju potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN

- Porezna uprava

c) ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH u zadnjih 6 mjeseci

- iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni

- poslodavac - fizička osoba ubraja se u broj zaposlenih

d) nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranje (na zahtjev HZZ-a Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je dostaviti dokaz o ovim činjenicama)

e) HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje, ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.

7. Ako HZZ uputi pozitivno mišljenje MUP-u, ono izdaje dozvolu za boravak i rad i dostavlja ju poslodavcu i državljaninu treće zemlje

Ako je mišljenje HZZ-a negativno, MUP će rješenjem odbiti zahtjev. Novim Zakonom o strancima promijenjeni su i uvjeti za samozapošljavanje državljana trećih zemalja. Prema novim pravilima, državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. Zakona o strancima i:

1. ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna

2. ako su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku

3. ako njegova mjesečna bruto plaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.

HZZ je i na svojim internetskim stranicama objavio upute i smjernice za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja.

Interes za stranom radnom snagom je i dalje itekako prisutan na hrvatskom tržištu rada. Samo u siječnju je 206 poslodavaca poslalo zahtjeve za 2066 radnika koje su htjeli uvesti, a u prva dva mjeseca HZZ je zaprimio 764 zahtjeva za provođenjem testa tržišta rada kojima su naši poslodavci htjeli zaposliti više 5300 stranih radnika. Od toga su najviše tražili čistačice, sobarice, konobare, kuhare, recepcionere.

No poslodavci traže i strane mesare, šivače, poljoprivredne radnike, vrtlare, kućne majstore...Do kraja veljače HZZ je obradio 490 zahtjeva koji su se odnosili na 4259 radnika i velika većina je dobila pozitivno mišljenje.

Od spomenutog broja morali su odbiti 92 poslodavca čime im je onemogućeno da zaposle 474 radnika jer je tada u evidenciji HZZ-a na listi nezaposlenih bilo više od 570 ljudi iz Hrvatske koji su zadovoljavali uvjete poslodavaca.

Kod takvih situacija HZZ o tome obavještava poslodavce te im prosljeđuje raspoloživu radnu snagu. Ako ljudi koji su im poslani s naše burze odbiju posao, tada ih HZZ briše iz evidencije i gube sva prava koja su imali kao prijavljeni na zavodu za zapošljavanje. No ima iznimaka.

- Primjerice ako se radi o dislociranom mjestu rada poslodavca do kojeg nema javnog prijevoza, a kandidati nemaju mogućnost vlastitog prijevoza, ako se radi o dvosmjenskom radu za koji nema javni prijevoz, ako se radi o zanimanjima kojih nema na lokalnom tržištu rada, a kandidati iz drugih krajeva RH nemaju mogućnost za preseljenje, ako su uvjeti na razgovoru bitno drugačiji od onih navedenih u testu tržišta rada i slično - navode iz HZZ-a za Faktograf.