Vijesti za posloprimce

Ako ste ostali bez posla ili tek ulazite u svijet radne snage, sezonski poslovi odlična su odskočna daska

author
Iako sezonski posao ima svoja ograničenja, za pojedine skupine radnika i mlađe generacije ovakvi poslovi su višestruka prilika, a kada bismo u jednoj rečenici trebali reći što bi im bio najveći poticaj za sezonski rad jest stjecanje radnog iskustva i navika za pristojnu dnevnicu.

Bliženjem turističke sezone u Hrvatskoj se potencijalni radnici sve više zanimaju za sezonske poslove vezane za turizam no mnogi su se već upustili u ovu avanturu koji rade kao sezonci u poljoprivredi. Od kraja ožujka zemlje diljem EU traže sezonske berače jagoda i šparoga.

Iako sezonski posao ima svoja ograničenja, za pojedine skupine radnika i mlađe generacije ovakvi poslovi su višestruka prilika, a kada bismo u jednoj rečenici trebali reći što bi im bio najveći poticaj za sezonski rad jest stjecanje radnog iskustva i navika za pristojnu dnevnicu.

PickJobs: U Hrvatskoj poslodavac nedjeljom sat rada može plaćati i samo jedan posto više od regularnog

Naravno isti posao se drugačije plaća u različitim zemljama što ponajviše ovisi o gospodarskom razvoju i životnom standardu stanovnika. Ono što bi svaki poslodavac trebao osigurati sezonskom radniku uz novčanu naknadu jest smještaj i hrana. Posredna korist od ovakvog posla su nova poznanstva koja mogu otvarati vrata novih poslovnih prilika.

Prednosti sezonskih poslova:

1. Odličan start za ljude bez radnog iskustva

Mladi koji tek kreću u borbu za posao i opstanak u radnom svijetu, kroz sezonske poslove najbolje mogu stjecati radno iskustvo. Ovakvi poslovi pružaju im priliku da u ograničenom vremenu iskuse različita zanimanja nakon čega će, ako već nisu, lakše procijeniti čime se u životu žele baviti.

Netko se možda pronađe u svijetu turizma, dok nekome takav način zarade neće pružati nikako zadovoljstvo. S druge strane poslovi u tvornicama na trakama mlade najbolje nauče točnosti, redu i disciplini te na taj način upoznaju čitav proces rada.

2. Stjecanje iskustva u struci

Mnoge tvrtke u ljetnim mjesecima traže radnike za ispomoć dok njihovi stalnozaposleni odmaraju. Srpanj i kolovoz mogu biti ključni mjeseci da se mladi asimiliraju u tvrtku u kojoj rade ljudi njihove struke. Nekada to ostane samo kao sezonski posao no oni koji se pokažu kao marljivi, susretljivi radnici koji brzo uče i željni su znanja znaju na kraju potpisivati u ugovore na neodređeno.

Poslodavci uvijek tragaju za svježim entuzijastičnim radnicima pa ako vas predanost poslu ne ostaviti na tom radnom mjestu, lako je moguće da vas poslodavac ima u vidu čim se otvori prva takva prilika. Zato koji god posao radite bilo na mjesec, dva ili pet mjeseci znajte da vas netko pomno promatra i da se iz svakog radnog odnosa krije nova prilika.

3. Dizanje samopouzdanja nakon otkaza

Sezonski posao dobro dođe svima koji su dali ili dobili otkaz kao i onima koju duže vremena traže posao. Teško se nakon određenog vremena naći opet kao slobodan i sposoban pojedinac na tržištu rada. Pronalaženje posla je proces koji sam po sebi zahtjeva rad i trud, a ako je moguće da to radite paralelno dok određujete određene sezonske poslove, onda je to dobitna kombinacija.

Naime, nastavit ćete s kontinuiranim prihodima, bez obzira koliko oni variraju u odnosu na ono što ste do tada zarađivali, te nećete padati u depresiju ili strahove zbog gubitka posla. Kroz rad se bilda samopouzdanje, a ono je ključno u bilo čemu što radite.

4. Kroz sezonski posao do novih kontakata, znanja i vještina

Uredski poslovi psihološko su opterećenje i često loše utječu na fizičko zdravlje pojedinaca koji previše sjede. Posljedice ovakvog načina rada su mnoge bolesti.Zbog toga oni koji inače rade u uredima te su ostali bez posla, a imaju afiniteta prema prirodi, mogli bi iskusiti poslove koji podrazumijevanju fizički rad na otvorenom.

Uređenje parkova ili branje voća i povrća za ovakve radnike bio bi preporod. Naravno, to ne znači da trebate mijenjati struku, ali razbijanje rutine ovakvim sezonskim poslovima je dobro i za um i za tijelo, a uz to stečete nova znanja i vještine.

Ovo je samo jedan primjer kako pozitivno iskoristiti sezonske poslove. Možda baš takva iskustva vas naučite da ne želite raditi ništa što se ne tiče struke za koju ste se i obrazovali. Kako bilo sigurno neće nešto novo naučiti o sebi i pojedinim zanimanjima i još će vam to netko i platiti.

Prije turističke sezone u Hrvatskoj, u zemljama EU se sezonski traže berači voća i povrća. Njemačka koja je i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za zapošljavanje radnicima s Balkana, od ožujka traži berače šparoga, pa u travnju berače jagoda, pa potom borovnica da bi s ljetnim mjesecima tragali za beračima luka, krumpira, šećerne repe i na kraju radu na poljima pšenice i kukuruza.

Kao i svima, poljoprivrednicima je ovo druga pandemijska sezona. Različite zemlje imale su slične probleme sa sezonskim radnicima, a najviše se to odnosilo na zatvaranje granica zbog bujanja koronavirusa. To je konkretno za poljoprivrednike kojima na ispomoć dolaze sezonci stvaralo posebne probleme jer su se radnici naglo vraćali kućama, a za povratak su im morali duplo plaćati putne troškove.

Točnije nisu morali, ali oni koji su mogli su i plaćali jer radnicima se ne bi isplatilo putovati jer bi samo na karte potrošili ono što vi zaradili kao sezonski berači. Provjerili smo koliko ljudi u Hrvatskoj godišnje radi na sezonskim poslovima.

S obzirom na to da statistički podaci prilično kasne u odnosu na realno vrijeme, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u 2019. godini najviše smo imali sezonaca u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo, i to ukupno 20.651.

Uglavnom se radi o mjestima konobara/konobarica, prodavača/prodavačica, sobara/sobarica, čistača/čistačica, kuhara/kuharica, kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara/pomoćnih kuharica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica i drugo.

U HZZ-u navode kako je 8.966 ljudi bilo zaposleno u ostalim djelatnostima i to redom: administrativno i pomoćno uslužnoj – 2.218 osoba, prijevozu i skladištenju – 1.251 osoba, prerađivačkoj industriji – 1.203 osobe te umjetnosti, zabavi i rekreaciji – 854 osobe.

Najviše sezonskih radnika imala je Splitsko-dalmatinska županija pa slijede Dubrovačko–neretvanska, Šibensko-kninska te Primorsko-goranska županija.

 

Prema analizi stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, u 2019. godini preko vaučera u 2019. je radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi i to za 1530 poslodavca. 

 

Cijena satnice sezonskih radnika ovisi o zemlju u kojoj se posao obavlja. Kako je još uvijek sezona jagoda, usporedili smo cijenu satnice u hrvatskim, srpskim, španjolskim i njemačkim jagodnjacima.

U Hrvatskoj se cijena po satu za berbu jagoda plaća između 25 i 30 kuna. Uzmemo li da je 30 kuna, za osam sati rada u ovoj berb se zaradi 240 kuna. Biti pognut u staklenku osam sati nije nimalo lak posao. U jeku sezone jagoda berači rade i po 13 sati na dan, a svoj trud tada naplate 390 kuna dnevno

U Srbiji je dnevnica za berbu jagoda upola manja nego u Hrvatskoj te ondje zarade oko 125 kuna na dan (odnosno 2000 dinara). No kako imaju velikih problema s pronalaskom sezonskih radnika, neki poljoprivrednici su povisili dnevnicu pa dođe na sličnu kakva se daje u Hrvatskoj. Tako se i u Srbiji za berbu jagoda može zaraditi 25 eura za osam sati rada, a poljoprivrednici kažu da se u osam radnih sati može ubrati 130 kilograma jagoda. 

Španjolski poljoprivrednici beračima jagoda i borovnica nude mjesečnu zaradu od 1500 do 2000 eura uz plaćeni smještaj i osiguran prijevoz. Tako barem navode na Facebook stranici Sezonski poslovi u Europi.

Identične plaće nude se i u Njemačkoj i to u okolici Münchena. Navodno je besplatan smještaj plus dnevni obrok. Za berbu šparoga plaćaju i više pa tako stoji da je plaća između 1700 do 2300 eura uz besplatan smještaj i obrok.

Njemačka konstantno traži sezonske radnike i u drugim zanimanjima. Primjerice dostavljače paketa spremno su po satu platiti 13,34 eura odnosno između 2200 i 2500 eura mjesečno.

No nekako su najslađi i sezonski poslovi u Švicarskoj jer ondje tragaju za radnicima u tvornicama čokolade. Spremni su ih mjesečno platiti između 3800 (26.000 kuna) i 5600 (38.360 kuna) švicarskih franaka. 

satnicaradcijenaposaosezonacsezonski posloviHZZradniciposao u njemačkoj

PickJobs mobilna aplikacija

Preuzmite besplatnu PickJobs mobilnu aplikaciju na svom Android ili iOS uređaju, putem Google Play Store-a ili App Store-a te ostvarite pristup bilo gdje i bilo kada.

; ;