Hrvatska
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Sve dok euro ne postane službena valuta, bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. To bi se najranije moglo dogoditi 1. siječnja 2023. godine. Ujedno, Europska središnja banka je prošle godine preuzela nadzor nad hrvatskim bankama.
Litva je posljednja u nizu zemalja EU koja se prije više od šest godina priključila eurozoni. Stoga, puštanje Hrvatske i Bugarske u mehanizam ERM II, koji predstavlja svojevrsnu čekaonicu prije uvođenja eura, veliki je korak za potencijalne buduće članice eurozone, kao i za cijelu eurozonu.
Da se Hrvatska ozbiljno priprema za uvođenje eura najbolje pokazuje činjenica da se razmatra koji će motivi s kune preživjeti prijelaz na novu valutu. Ministarstvo financija u suradnji s HNB-om, do kraja godine moraju izraditi prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati sve vezano uz prelazak kune u euro. Zakon će detaljno morati definirati sve od izdavanja i pohrane kovanica do upravljanja, zamjene, povlačenja i uništavanja kovanica.
Buduća kovanica novca trebao bi postati Hrvatski novčarski zavod. Kako će izgledati kovanica eura koja će na jednoj strani imati hrvatske simbole trebala bi odlučiti Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane na optjecajnome kovanom novcu eura. Sastoji se od 17 članova, predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga, a predsjednica joj je viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo. Ovo tijelo je početkom veljače imenovao Savjet HNB-a.
Slovenci su na kovanici od 20 tolara svojedobno imali motiv rode koji je zadržan na njihovoj eurokovanici od jednog centa i, uz lipicanera s deset tolara, preživio transformaciju u euro. Hoće li Hrvatska zadržati kunu, medvjeda, ribu ili nešto treće odlučivat će spomenuta Komisija.
