Država mladima mora vratiti oko 700 milijuna kuna povrata poreza

Osim državnih službenika rijetko koji radnik u Hrvatskoj raduje se periodu ljetnih godišnjih odmora zbog regresa. Naime, ne postoji zakonska obaveza po kojoj poslodavac mora podmirivati radnicima troškove odmora poput putovanja. Iznimke su oni poslodavci koji su to regulirali Pravilnikom o radu.

No zato barem 260.000 mladih s nestrpljenjem iščekuju isplate povrata poreza. Država će radnicima ove godina vratiti ukupno oko dvije milijarde preplaćenog poreza, a posebno će 'dobro proći' zaposleni do 25 odnosno do 30 godina.

Njih je oko 260.000, a zbog zakonskih promjena koje se primjenjuju od 2021. radnicima do 25 godina država treba vratiti godišnju uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Ostalim 'mladima' koji imaju između 25 i 30 godina na račun će sjesti pedeset posto uplaćenog poreza na dohodak u 2020. godini.

PickJobs: Kriza uzrokovana pandemijom ozbiljno ugrozila mladu radnu snagu

Radi se o olakšicama za mlade koje tako džava želi zadržati i zemlji jer prije koronakrize, mahom su napuštali Hrvatsku tražeći bolji život i posao u stranim zemljama. Na konkretnom primjeru to znači ako netko u Hrvatskoj ima 27 godina i radi za 8.000 neto plaće, država mu treba vratiti oko 9.500 kuna, a onima do 25 godina ako imaju sreće i isto toliko zarađuju (iako je plaća od 8.000 kuna iznad prosječna u Hrvatskoj), već od svibnja, dakle za dva tjedan može sjesti i 19.000 kuna povrata poreza.

Ministar financija Zdravko Marić radeći na poreznoj reformi prije pandemije najavio je da u četvrtom krugu spomenute reforme pogodovat će se mladim radnicima. Naime, s poreznom reformom započelo se 2017., a do početka 2021. građane i poduzetnike se rasteretilo za ukupno 10 milijardi kuna.

S obzirom na to da su i građani i poduzetnici živjeli po poreznom presijom još od gospodarske krize 2008. (u svijetu je počela 2007., a Hrvatska je prve efekte osjetila 2008.) sva rasterećenja u zadnjih pet godina minimalno utječu na pojedinačne živote građana no ne može se reći da ne čine jedan pozitivan pomak. Spomenuta porezna reforma provodi se postepeno pa je tako u prvom krugu porez na dobit smanjen s 20 na 18 posto, a za male poduzetnike na 12 posto.

Rezultat je bio 2017. da se u državni proračun slilo 16 posto više prihoda na ime poreza na dobit. Od početka ove godine na snazi je 5. krug porezne reforme. Usmjeren je prema poreznom rasterećenju građana i poduzetništva, a obuhvaća izmjene četiri porezna zakona koji se odnose na smanjenje stopa poreza na dohodak i dobit te promjene u sustavu PDV-a i fiskalizacije.

PickJobs: Povrat poreza već u svibnju uz isplate koje sežu i do 19.000 kuna

Što je povrat poreza?

Povrat poreza je preplaćeni porez i prirez. Porezna uprava kroz godišnje obračune poreza na dohodak utvrđuje koliko je poreza preplaćeno. No neki radnici umjesto povrata dobiju uplatnicu zbog premalo plaćenoga poreza... Sve je regulirano Zakonom o porezu na dohodak

Poslodavci radnicima obračunavaju bruto plaće u kojima su obavezni obračunati i uplatiti porez i prirez koju predstavlja predujam (svojevrsna akontacija). Taj predujam se obračunava na sve vrste dohotka:

- od nesamostalnog rada

- od samostalne djelatnosti

- od imovine i imovinskih prava

- od kapitala

- od osiguranja drugi dohodak.

Spomenuti predujam se različito oporezuje za različite vrste dohotka zbog čega je potrebno na kraju godine kroz godišnji obračun utvrditi da je radnik državi uplatio više ili manje poreza nego li je trebao.

Obveznici predavanja godišnje prijave poreza na dohodak

Do kraja veljače tekuće godine predaje se godišnja porezna prijava za prethodnu godinu. Porezna uprava zakonski je dužna do kraja tekuće godine isplatiti građanima povrat poreza, ako su ga pretplatili no zadnjih godina, država im novac vraća tijekom ljetnih mjeseci.

Ove godine iznimno se s isplatama kreće i ranije u svibnju, a do sada se povrat poreza nije isplaćivao prije kraja lipnja. Redovni se postupak odnosi na nekoliko kategorija poreznih obveznika koji su dužni sami predati godišnju prijavu poreza na dohodak za proteklu godinu (obrazac DOH).

Godišnju poreznu prijavu moraju predati porezni obveznici koji su:

- u poreznom razdoblju ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti (kao što su obrtnici, djelatnosti slobodnih zanimanja, oni u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva) i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija

- rezident za dohodak (porezni obveznik koji za isti predmet oporezivanja plati porez u dvije različite države) od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi

- Porezna uprava zatraži da naknadno plati porez na dohodak

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak provodi se za većinu građana. Porezna uprava raspolaže podacima o ostvarenom ukupnom godišnjem dohotku i na temelju tih podataka po službenoj dužnosti utvrđuje godišnji porez.

Kako do priznavanja prava na porezne olakšice?

Građani Poreznoj upravi do kraja veljače tekuće godine predaju obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku (ZPP-DOH). Na taj način dostavljaju podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže na temelju kojih mogu ostvariti prava na dio osobnog odbitka za:

- uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu

- prebivalište na potpomognutom području prve skupine i području Grada Vukovara

- pravo na dio doprinosa za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja

Dakle za redovni postupak godišnje prijave poreza na dohodak za proteklu godinu ispunjava se obrazac DOH, a za priznavanjem prava u posebnom postupku ispunjava se obrazac ZPP-DOH. Oba su dostupna su na internet stranici Porezne uprave, a građani ih mogu ponositi putem sustava ePorezna ili predavati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu. Koliko vam je država dužna vratiti novaca na temelju preplaćenog poreza možete vidjeti provjeriti na kalkulatoru obračuna poreza i prireza