Hrvatska
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Nitko prilikom otvaranja tvrtke ne želi ni pomisliti da će je možda jednoga dana biti prisiljen zatvoriti, uostalom kakav bi to problem trebao biti? Do prije dvije godine itekako je bio problem zatvoriti tvrtku u Hrvatskoj. Proces je bio prilično zamoran i skup.
Od 20. travnja 2019. primjenjuje se izmijenjeni Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o sudskom registru koji omogućuju jednostavniji i jeftiniji postupak zatvaranja društava j.d.o.o. i d.o.o. Uveden je skraćeni postupak brisanja društva iz Sudskog registra.
Time je omogućeno da tvrtku ugasite bez likvidacije. Uvjet je da članovi društva donesu jednoglasnu odluku ili da to odluči jedini član ako je on i jedini ostao i poduzeću. Tada sve što treba jest napisati Odluku o prestanku društva, dati izjavu da društvo nema duga prema radnicima, drugim vjerovnicima te da se obvezuju podmiriti sve preostale obveze za slučaj da se naknadno pokaže da postoje i za koje će odgovarati dvije godine.
No, u Hrvatskoj ništa nije kako se čini. U izmijenjenom Zakonu postoji članak 127. koji kaže da će poduzetnik koji se "riješio" tvrtke morati u Hrvatskoj gospodarskoj komori čuvati poslovnu dokumentaciju i knjige narednih 11 godina. Nije novost da se poslovne knjige moraju čuvati dugi niz godina, već je novost da se moraju čuvati u HGK. A to naravno nije besplatno.
"Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa", piše između ostalog u zakonu.
PickJobs: Otvaranje tvrtke u Hrvatskoj koštat će vas 1.110 i 24.200 kuna
Koliko to košta odredili su početkom 2020. godine posebnim pravilnikom. Po dužnom metru poslovnih knjiga i ostalih dokumenata, mjesečno ćete HGK-u plaćati 25 kuna. U cijenu je uračunat PDV. Ako mislite da je to sitnica, drugačija je slika kada znate da će za taj dužni metar povijesti svog ugaslog poduzeća kroz deset godina platiti 3000 kuna.
Teško da će u pitanju biti samo jedan dužni metar. Recimo da ste poslovali barem pet godina i svake godine pohranili četiri registratora dokumentacije odnosno dva dužna metra papirologije po godini. Nakon zatvaranja tvrtke imat ćete deset metara dužnih dokumenata za pohranu. Mjesečno će vas to koštati 250 kuna odnosno 3000 kuna godišnje, a u narednih deset godina pohranu te dokumentacije ćete HGK-u platiti 30.000 kuna.
Po novom zakonu likvidaciju j.d.o.o.-a nećete platiti oko 9.000 kuna kako je bilo do izmjene zakona, nego ćete za to izdvojiti 600 kuna. Gašenje d.o.o.-a ćete umjesto 8.000 kuna platiti 2.500 kuna. Skratili su i period likvidacije sa 450 na 250 dana.
Ujedno je i pala cijena ovjere prijave za upis u sudski registar na 30 kuna. Uz to ćete 1000 kuna platiti izrdau i ovjeru prijave. Svih javnobilježničkih pristojbi oslobođeni su članovi j.d.o.o.-a. Do izmjene zakona postupak likvidacije je morao biti objavljen u Narodnim novinama, što se plaćalo 100 kuna, a po novom se objavljuje na internetskim stranicama suda.
Bez ovog užurbanog procesa zatvaranja, tvrtke su se gasile samo na dva poznata, ali različita načina: stečajem ili likvidacijom. Glavna razlika između ova dva postupka jest što se stečaj pokreće kada tvrtka ne može podmirivati svoje obveze, a o likvidaciji jednostavno odlučuju članovi društva.
Likvidacija bi trebala biti jednostavan postupak da se društvo briše iz Sudskog regista te prestane postojati. Točnije, jednostavna je ako tvrtka ima dovoljno imovine da se podmire svi troškovi i obveze. Prvi korak koji morate napraviti da biste društvo likvidirali jest donošenje Odluke o prestanku društva.
Odluku donosi član ili članovi društva, a ista se ovjerava kod javnog bilježnika. Društvo se može izbrisati i automatizmom ako tri godine zaredom nije predano financijsko izvješće u Finu. No, da ne biste slučajno tako besplatno zatvorili tvrtku, po novom zakonu plaćate kaznu ako do kraja travnja svake godine za prethodnu godinu niste predali financijsko izvješće. Za direktora tvrtke kazna je od 3000 do 5000 kuna.
Postoje i tvrtke koje ne trebaju predavati spomenuta izvješća, a to su one koje od osnivanja u poslovnim knjigama imaju iskazan samo temeljni kapital, dakle koje nikada aktivno nisu radile ili one čiji su članovi društva poslali Fini Izjavu o neaktivnosti za prethodnu godinu. Obrazac za tu izjavu ne postoji.
Član društva mora navesti adresu i OIB tvrtke te napisati da društvo nije imalo poslovnih događaja u razdoblju za koje se izjava dostavlja niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama. Izjavu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje društva. Sudski registar bilježi svaku promjenu pa ako je za tvrtku podnesena likvidacija to će i pisati kao i datum pokretanja svakog postupka i izmjene vezane za tvrtku.
Kada Trgovački sud izda rješenje o likvidaciji društva tada likvidator zastupa društvo i preuzima vođenje društva do brisanja odnosno do zatvaranja i za to prima adekvatnu naknadu propisanu zakonom. Za tu naknadu likvidator mora:
- dostavlja presliku rješenja Poreznoj upravi i banci u kojoj ima otvoren poslovni račun
- pribavlja novi žig društva s naznakom „u likvidaciji”
- odjavljuje radnike
- zove svog knjigovođu
- radi popis imovine i obveza s danom otvaranja likvidacije
- zaključuje poslovne knjige s danom otvaranja likvidacije
- predaje financijska izvješća
- podmiriti obveze društva
- naplatiti sva potraživanja
- unovčiti imovinu društva
Druga strana ove priče su u strani poduzetnici koji su u Hrvatskoj otvarali tvrtke zbog određenih transakcija i onda ih prepustili "zubu vremena". U praksi to izgleda ovako. Otvore tvrtku za deset kuna. Provuku nerijetko velike iznose pa i milijunske za koje ne plate PDV ni porez na dobit.
Tvrtka tada duguje državi milijune, a kako nema imovine te se vlasnika ne može naći i adresa tvrtke je bila iznajmljeni prostor, država ju samo može svrstati na listu dužnika i svoja potraživanja nikada neće naplatiti. Hrvatski mediji pisali su i o poduzetnicima koji su na takav način otvarali i nikada zatvarali desetke tvrtki koje duguje stotine milijuna kuna državi.
