Napeti pregovori između Vlade i sindikata javnih službi oko povećanja plaća i drugih radnih prava ušli su u ključnu fazu. Sindikati su odlučni u svojim zahtjevima za značajnije povećanje osnovice plaća i bolje uvjete za radnike, dok im država za sada nudi svega dva posto veću osnovicu plaća.
Ideja je povećanje osnovice za deset posto, što bi značilo povećanje sa sadašnjih 947 eura na 1.041 euro. Vlada, međutim, nudi tek simboličan rast od dva posto, i to tek od travnja iduće godine. Pitanje otpremnina također je na stolu – sindikati traže da se izračunavaju prema tri osnovice umjesto dosadašnje dvije. Ni ovdje nisu naišli na pozitivan odgovor Vlade.
Posebno se ističe reakcija Sindikata hrvatskih učitelja, koji razmatra mogućnost štrajka. Ovaj potez dolazi nakon što su članovi sindikata ocijenili Vladinu ponudu “neprihvatljivom”. Sindikat sada ispituje raspoloženje među članstvom kako bi odlučili hoće li krenuti u štrajk.
Vremena je sve manje I napetost raste jer se prijedlog državnog proračuna za iduću godinu donosi već 6. prosinca 2024. Činjenica je da bi eventualni štrajk u ključnim javnim sektorima mogao poremetiti rad škola i drugih službi.
Noćni rad, otpremnine i topli obroci u fokusu pregovora
U pregovorima između sindikata javnih službi i Vlade otvara se sve više pitanja, dok dogovor i dalje ostaje neizvjestan. Iako je postignut mali pomak – Vlada je pristala povećati jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura. Ipak, sindikati smatraju da je to daleko od onoga što radnici zaslužuju.
Ključni zahtjev sindikata ostaje povećanje osnovice plaća za deset posto, no Vlada zasad nudi skromnih dva posto. Što se tiče otpremnine za odlazak u mirovinu, sindikati traže da se računa prema tri osnovice, dok Vlada predlaže kompromis od dvije i pol osnovice, što također izaziva nezadovoljstvo. Još jedna bolna točka su dodaci za noćni rad. Sindikati traže povećanje s trenutačnih 40 na 55 posto, dok Vlada nudi 45 posto. Na popisu sindikalnih zahtjeva našla se i novost: isplata od 70 eura za topli obrok, no taj prijedlog zasad nije prihvaćen.
Ovi zahtjevi nisu samo pitanje brojeva, već odražavaju širi problem – borbu za pravednije uvjete rada. Sindikati su jasni: bez konkretnijih pomaka u pregovorima, mogli bi posegnuti za štrajkom i drugim mjerama pritiska. Vlada se, s druge strane, nalazi pod pritiskom ograničenog proračuna, što otežava ispunjenje zahtjeva. No, ako se ne pronađe rješenje koje zadovoljava obje strane, moglo bi doći do ozbiljnih posljedica po funkcioniranje javnih službi, uključujući zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb.
Izvor: Mirovina.hr