Zahtjeve za samozapošljavanje u ovoj godini predalo 500 Hrvata, a odobrili ih 80

U drugoj grupi su građevinarstvo i srodne usluge, s iznosom od 100.000 kuna, slijede gotovo sve ostale djelatnosti sa 75.000 kuna, te 55.000 kuna za uslužne djelatnosti. - Najbitnije je imati ideju, poslovni plan. Prilažu se osnovni dokumenti, potpisuje se izjava da nema duga. Preporučio je pohađanje radionica, što također donosi određeni broj bodova. One nisu obavezne, a održavaju se online svakih 15-30 dana. Uči se što je poslovanje, što je PDV, fiksni troškovi, a neki nakon radionica znaju i odustati – rekao je državni tajnik Ministarstva rada Dragan Jelić za HRT.

Pojasnio je i na što se novac koji se dobije kao poticaj može iskoristiti. - Na fiksne troškove za paušalne obrte dali smo 40.000 kuna, a za sve ostale 55.000 kuna, i to se isplaćuje za plaće, najam, neke druge usluge. Ti se troškovi ne provjeravaju, ne moraju se slati računi, ponude. Za varijabilne troškove, npr. za proizvodnju daje se do 130.000 kuna, što služi za kupnju opreme, računala, sirovine, za što se moraju dati računi, odnosno ponude i oni se na kraju godine provjeravaju. Novac se isplaćuje jednokratno - rekao je Jelić. Dodaje kako poslovni plan i ostale dokumente pregledava savjetnik u HZZ-u, a sva se komunikacija odvija putem e-maila.

Nije sve tako jednostavno kako se čini jer postoji još uvjeta koje samozaposleni trebaju zadovoljiti kako se ne bi doveli u situaciju da novac na kraju moraju vratiti. - Prva godina je godina gdje se pokrivaju svi troškovi, osoba mora nastaviti raditi još godinu dana, kako se novci ne bi morali vratiti. Mora imati i prihode od 55.0000 kuna. Vidjeli smo da 80% tvrtki koje se osnuju po mjeri zapošljavanja prežive dvije godine i više. Mjera se pokazala dobrom, jako je mali broj onih koji uđu u to samo da bi dobili potporu – kaže Jelić. Inače, potpore se mogu dobiti i u slučaju preuzimanja poduzeća, no i tu postoji uvjet - ne smije se preuzeti tvrtka u kojoj je predavač zahtjeva za samozapošljavanje radio.

Izvor slike: Unsplash