Radni sat u Njemačkoj je skuplji za tri posto, a u Hrvatskoj za 5,2 posto u odnosu na lani

No zadnjih godina satnica raste u svim zemljama, ali ne proporcionalno. Naime, cijena radnog sata u Njemačkoj je 2019. poskupjela za 3 posto u odnosu na 2018., što je najveći porast cijene rada od 2012., priopćio je Njemački statistički ured u Wiesbadenu u ožujku ove godine.

Bruto satnica poskupjela za 2,9 posto dok su davanja na satnicu porasla za 3,2 posto. Za Njemačku je 2019. godina je bila 'plodonosna' godina jer su ostvarili sa 62,7 milijardi sati ostvarila i rekordan broj radnih sati. Takve vrijednosti nisu imali od 1991. Radni sati idu u korak s brojem radnika pa je tako lani u Njemačkoj radilo 45,3 milijuna ljudi. Radni sati su u ondje sve skuplji jer konstantno imaju manjak radne snage te su u potrazi za posloprimcima.

S više od 45 milijuna zaposlenih, Njemačkoj nedostaje još milijun radnika. Tako manjak stručne radne snage automatski povećava cijenu satnica. Cijena sata rada raste i u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i Hrvatskoj.
Ondje su postoci veći nego u Njemačkoj jer su inače plaće puno manje pa je i cijena satnice daleka manja koliko god postotak porastao.

U Rumunjskoj sat rada u samo godinu dana poskupio za 12,8, u Mađarskoj 9,9 te u Bugarskoj 9,7 posto. Hrvatska je po postotku bliža Njemačkom rastu iako je daleko od njemačkog standarda. Tako je u trećem kvartalu 2019. cijena sata rada u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla u Hrvatskoj za 5,2 posto. U 2018. prosječna plaća u Hrvatskoj kretala se oko 850 eura neto te je bila za oko 250 eura iza Slovenije, i za oko 400 eura ispred BIH i Srbije.

Hrvatska je pak u 2017. godini bila među zemljama Europske unije s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka Europske unije, kako pokazuje izvješće europskog statističkog ureda Eurostata. Korona kriza snažno je utjecala i na broj zaposlenih u Hrvatskoj.
Tako smo u jeku turističke sezone, u srpnju 2020. imali 1.528.500, što predstavlja pad od 4,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine (-73.451) te rast u iznosu od 1,1% u odnosu na prethodni mjesec (+16.048), stoji na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Za razdoblje od siječnja do srpnja 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao je za 1,3 posto.  

Izvor slike: Freepik