Bosna i Hercegovina
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Razlog su epidemiološke mjere koje su od 16. ožujka 2020. godine podrazumijevale pojačane granične kontrole i opsežne zabrane ulaska u zemlju.
Ipak, Njemačka je zadržala status najatraktivnije useljeničke zemlje za građane EU i to uglavnom za one mlađe u dobi od 25 do 35 godina. Dok se useljavanje u tu zemlji nastavilo, istodobno se znatno smanjio odlaska državljana Europske unije iz Njemačke. Uz Njemačku jedio su još Švedska, Danska i Finska zabilježile rast doseljavanja građana iz zemalja Europske unije. Na kraju lipnja 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 4,919.078 državljana EU (BAMF 2020). U razdoblju od 2014. do 2018. godine oko 50.000 Hrvata se godišnje iseljavalo u Njemačku, no zbog taj broj se lani smanjio za 20 posto, a prvo polugodište 2020. pokazuje da pad iznosi 37,2 posto (BAMF 2020).
Ipak, ukupan broj iseljenih hrvatskih građana u Njemačkoj i dalje raste pa do danas iznosi 419.756 što je oko 22.000 više nego 2019. Naravno, ima i povratnika, a takvih je oko 17.000 godišnje. Riječ je ponajprije o gastarbajterima koji su u Njemačku došli '70-ih godina prošlog stoljeća. S obzirom na to da niti pandemija nije priječila hrvatske građane da se iseljavaju, kad koronakriza utihne, očekuje se povećanje broja nezadovoljnih životom u Hrvatskoj.
Nije rijetkost da dio ljudi koji su napustili Hrvatsku kako bi radili u Njemačkoj, ondje ostane bez posla no tada traže naknadu za nezaposlene koja ondje iznosi 416 eura. Samo prije dvije godine u Njemačkoj je oko 17.000 Hrvata živjelo od socijalne pomoći.
Izvor slike: Unsplash
