Potresi koji su Baniju zavili u crno osjetili su se i na zagrebačkom području. Stres i posljedice koje ova podrhtavanja tla ostavljaju na građane tek će se vidjeti no ono što se brzo izračunalo jest da je materijalna šteta premašila 86 milijardi kuna. Hoće li i kada Zagreb opet zatresti snažan potres ne zna nitko pa ni seizmolozi, no Svjetska banka zna koje građevine to ne bi izdržale.
Prema njihovoj analizi više od 280.000 građana Zagreba živi u zgradama koje ne bi izdržale jači potres. Dakle ugroženo je 35 posto stanovnika Zagreba. Rijeka, prema njihovoj analizi ima sličan problem. Ondje je ugroženo 38.000 ljudi odnosno 32 posto stanovništva zbog neadekvatne gradnje zgrada. Svjetska banka ovu analizu je provela lani u studenome, dakle prije snažnog potresa u Petrinji. Zaključili su da su dvije najveće slabosti stambenih zgrada u Zagrebu i Rijeci stupanj armiranosti betona nosive konstrukcije i otpornost nearmiranih dijelova tih zgrada te da su one uglavnom građene prije 2000. godine.
Prof. dr. Željko Arbanas, predstojnik Katedre za geotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci, za Novi list je pojasnio zbog čega se ne slaže s nalazima Svjetske banke. Kaže da je krivo procijenjeno da su samo zgrade građene nakon 2000. godine sigurne. To je pogrešan podatak i nije jasno temeljem čega je 2000. godina odabrana kao ona nakon koje se građevine grade kao sigurne od potresa.
Dodaje kako se građevine u Rijeci, a i u Hrvatskoj, grade se u skladu sa zahtjevima potresne otpornosti još od druge polovice 60-ih godina prošlog stoljeća. Damir Vanđelić šef Fonda za obnovu Zagreba rekao je da će obnova grada krenuti na proljeće. Građevinske tvrtke i radnici pripremaju se za te natječaje, a Vanđelić je pojasnio kako će u ovom slučaju sprječavati korupciju.
Osnovali su Odjel za prevenciju prevara. - Oni će kontrolirati i zaposlenike i sve moguće povezanosti s građevinarima i to će činiti prije potpisa ugovora. Ako se otkriju malverzacije ili korupcija, u tom slučaju poništit će se natječaj – rekao je Vanđelić.
Izvor slike: Unsplash