Je li četverodnevni radni tjedan dobra ili loša ideja?

Radite četiri dana, opustite se tri dana i provodite vrijeme s obitelji – i sve to uz nepromijenjenu plaću. To vjerojatno za većinu zaposlenika zvuči vrlo primamljivo, kao dobar radni tjedan. Zagovornici se nadaju ne samo većem zadovoljstvu zaposlenih, već i njihovoj većoj produktivnosti.

Dvije varijacije

Postoje dvije varijacije četverodnevnog radnog tjedna: jedan je komprimirani radni tjedan što znači da zaposlenik radi 10 sati dnevno, 4 dana u tjednu, a drugi oblik je skraćeni radni tjedan na način da se radi 4 radna dana po 8 sati svaki radni dan. U oba ova primjera glavna ideja je imati 3 dana potpuno slobodna, čime se stvara bolja ravnoteža između posla i privatnog života. Ipak, postoje prilično različita mišljenja o tome donosi li četverodnevni radni tjedan doista željene rezultate za zaposlenike i poslodavce- prenosi Špica.hr.

Prednosti komprimiranog četverodnevnog radnog tjedna

Komprimirani radni tjedan omogućuje zaposlenicima da rade puno radno vrijeme (40 sati tjedno), ali tijekom manje dana. Najčešća vrsta komprimiranog rasporeda je četverodnevni radni tjedan u kojem zaposlenici rade 10 sati dnevno i to četiri dana u tjednu. To omogućuje zaposlenicima da rade duže sati u pojedinim radnim danima i tako odrade dovoljan broj radnih sati za dodatni slobodan dan. Glavne prednosti ovakvog načina rada su: dodatni slobodni dan u tjednu, puna plaća i beneficije, manje se vremena gubi zbog putovanja na posao, a time su i troškovi manji.

Prednosti skraćenog četverodnevnog radnog tjedna

Druga varijanta četverodnevnog radnog tjedna je da zaposlenik ima 4 radna dana i 3 slobodna dana u tjednu, bez potrebe da dulje radi tijekom radnih dana. To znači više slobodnog vremena i manje posla, ali može značiti i smanjenje plaća i naknada. Glavne prednosti ovakvog modela radnog vremena su: bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života, manje stresa zbog posla, veća produktivnost i kvalitetniji angažman zaposlenika, veća kreativnost, veća razina zadovoljstvo poslom…

Poboljšanje dobrobiti radnika

Osnovni argument za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna jest povećanje slobodnog vremena radnika, kao i poboljšanje njegovog općeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Kao što je testiranje modela na Islandu pokazalo, radnici su sretniji i produktivniji na poslu, a dodatan su slobodan dan većinom koristili za druženje i fizičku aktivnost.

Preraspodjela radnih zadataka

Za uspješnost četverodnevnog radnog tjedna potrebno je provesti jako dobru preraspodjelu radnih zadataka kako bi svi zadaci bili odrađeni na vrijeme, no pripaziti da radnik ne doživljava dodatan stres zbog kojega će izgorjeti na poslu. Je li rješenje povećati broj zaposlenih, izmijeniti zaduženja ili pak nešto treće, pitanje je na koje svaka tvrtka za sebe daje odgovor.

Mnogi skraćuju na Islandu

Island je testirao sličnu shemu između 2015. i 2019. - ali je istovremeno smanjio radno vrijeme sa 40 na 35 ili 36 sati uz istu plaću. U fazi testiranja sudjelovalo je 2.500 radnika.

Rezultat studije: osjećaj zadovoljstva kod zaposlenih je povećan, radni procesi su optimizirani, došlo je do većeg zbližavanja s kolegama u timu koji su radili zajedno. Produktivnost je uglavnom ostala ista ili se čak povećala, prenosi Deutsche Welle. Na Islandu su iskustva bila pozitivna: i poslodavci i zaposlenici su bili zadovoljni. Nakon završetka ove testne faze, sindikati i udruge poslodavaca su pregovarali o trajnom skraćenju radnog vremena. Oko 86 posto zaposlenih sada ima pravo na četverodnevni radni tjedan.

Skup eksperiment u Škotskoj I Walesu

Škotska također trenutno testira četverodnevni radni tjedan. Firme koje sudjeluju u testnoj fazi država podupire s oko 10 milijuna funti. O uvođenju se raspravlja i u Walesu. Povjerenica za buduće generacije Sophie Howe traži da se to uvede barem za zaposlene u državnoj službi – prenosi Deutsche Welle.

U Švedskoj pak mješovita iskustva

U Švedskoj je četverodnevni radni tjedan s punim plaćama testiran 2015. – ali se na kraju nije došlo do nekog jasnog stava. Čak je i švedska ljevica smatrala implementaciju preskupom. Međutim, pojedine firme ostale su pri ideji skraćenog radnog vremena. Tako je na primjer Toyota skratila smjene mehaničarima još prije desetak godina i od tada se drži toga.

Španjolska planira testnu fazu

U Španjolskoj će se, na zahtjev ljevičarske stranke Más País, isprobati četverodnevni radni tjedan. Oko 6.000 zaposlenika iz 200 malih i srednjih firmi bi moglo produžiti vikend za jedan dan - uz punu plaću. Probna faza bi trebala trajati najmanje godinu dana. Još uvijek nije jasno kada će se krenuti s eksperimentom.

Od start-upova do mega korporacija

U Njemačkoj prije svih manji start-upovi eksperimentiraju s kraćim radnim tjednom. U drugim zemljama, poput Japana, ta se ideja uvodi u neke velike korporacije. A Microsoft je produženi vikend uveo kao probnu mjeru na mjesec dana. Na Novom Zelandu veliki koncern za proizvodnju hrane Unilever trenutno testira četverodnevni radni tjedan s istim plaćama otprilike godinu dana. Ako se model tamo pokaže uspješnim, ovaj koncern, koji posluje i u inozemstvu, ga namjerava proširiti i na druge zemlje.