Hrvatska na dnu ekonomske ljestvice

Hrvatska je druga najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji, pokazuju to najnoviji podaci Eurostata. Gora od nas je jedino Bugarska, a pretekle su nas zemlje koje su do lani bile iza nas poput Rumunjske, Slovačke i Grčke.

Stvarna individualna potrošnja (AIC) mjeri materijalnu dobrobit kućanstva, a Hrvatska je na dnu Eurostatove ljestvice u Europskoj uniji. - Za razliku od Hrvatske i Bugarska ima napredak u razvoju zbog svog ekonomskog sustava koji joj to omogućava. Hrvatska ima zamrznutu ekonomiju jer vlade u zadnjih 20 godina nisu stvorile pretpostavke za ekonomski rast. S jedne strane smo naslijedili ekonomski sustav iz vremena socijalizma i od tada on nije promijenjen, što nije bio slučaj s drugim zemljama koje su na tome radile. S druge strane nemamo povoljne uvjete za razvoj privatnoga sektora koji jedini može doprinijeti rastu gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta – kaže nam ekonomist Damir Novotny.

Dodaje kako su sve vlade do sada osnaživale državni sektor. - Gotovo 50 posto zaposlenih radi u državnim i javnim tvrtkama, veliki broj stanovnika nam je umirovljeno gotovo 1,3 milijuna, a među njima imamo 150.000 mladih umirovljenika koji bi trebali biti na tržištu rada jer su u naponu snage. No mi gajimo tradiciju nerada što je uvidio i Josip Kozarac prije 130 godina kad je napisao da smo takav narod da nam je ne raditi – zaključio je Novotny.

Prema Eurostatovoj ljestvici devet zemalja članica po kriteriju materijalne dobrobiti kućanstava iznad je prosjeka EU. Najbogatiji je Luksemburg koji je 35 posto iznad europskog prosjeka. Slijedi Njemačka s 22 posto. U grupi zemalja koje stvarnu individualnu potrošnju imaju od 9 do 18 posto iznad prosjeka EU su Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska.

Ovo nije jedina neslavna hrvatska ljestvica jer smo i na "IMD-Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2020." od 63 vodeće svjetske ekonomije zauzeli 52. mjesto. Dakle, pali smo za još jedno mjesto niže u odnosu na lani, izvijestilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) u listopadu. Hrvatska u digitalnom području ima sjajne uspjehe no to se svodi na pojedince koji ne mogu čitavu hrvatsku digitalnu scenu pogurati s dna ove liste na bolje pozicije.

Izvor slike: Unsplash