- Istraživanje je razotkrilo priču o dvije ekonomije - industrija bilježi najsnažniji rast od početka 2018. zahvaljujući valu novi narudžbi koji odražava rast globalne potražnje. Uslužni pak sektor sve teže pogađaju postrožena ograničenja povezana s korona virusom, koji slabi potražnju u teško pogođenom ugostiteljstvu – pojasnio je glavni ekonomist Markita Chris Williamson.
Cjelokupna gospodarska situacija u eurozoni, upozorava Williamson, nije obećavajuća. Kaže da postoji realan rizik od dvostrukog pada u eurozoni zbog toga što je drugi val korone doveo do ponovnog pada poslovne aktivnosti.
Njemačka je i ovoga puta zasebna priča. Ta zemlja kao da je zaštićena oaza u korona kolapsu. Naime, je jedina zemlja u listopadu kojoj aktivnosti ponovo rastu i bilježe porast. U ostatku regije pad je produbljen. Očekivanja poslovnih čelnika za predstojećih 12 mjeseci također su pogoršana, kliznuvši na najnižu razinu od svibnja.
Sve oči uprte su u uslužni sektor koji se neće oporaviti dok god su na snazi stroge mjere uzrokovane korona krizom. A te mjere se samo pooštravaju jer svakim danom raste broj novozaraženih u svim zemljama Europe. Francuska prednjači među zemljama s najtežim udarcima na gospodarstvo.
- Mogućnost nove recesije pojačat će pritisak na Europsku središnju banku da uvede dodatne poticaje, a i vlade bi mogle priskočiti kako bi ublažile posljedice postroženih mjera suzbijanja Covida 19 u listopadu, koje će u studenome po svemu sudeći biti još oštrije - ističe Williamson.
Lijeka i cjepiva i dalje nema što znači da se vlade mogu oslanjati samo na mjere distance, maski i dezinfekcija, a takve mjere pogoduju produbljivanju krize u uslužnim djelatnostima. Sudeći prema najavama znanstvene zajednice i zdravstvenih stručnjaka, cjepiva neće biti prije proljeća.
Koliki će biti pad gospodarstva u eurozoni ovisit će o građanima svih zemalja koliko će sami čuvati svoje zdravlje, a time i radna mjesta te u konačnici i gospodarstvo.
Izvor slike: Unsplash