Izvanredni otkaz ugovora o radu: Što trebate znati kao radnik

Izvanredni otkaz ugovora o radu uređen je čl. 116. Zakona o radu (u nastavku ZR), na način da omogućuje prekid radnog odnosa bez obveze poštivanja otkaznog roka. Ova vrsta otkaza je predviđena za slučaj nastupa okolnosti zbog kojih nije razumno očekivati od ugovornih stranaka da nastave izvršavati međusobna prava i obveze iz sklopljenog ugovora o radu.

Opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka, imaju i poslodavac i radnik ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Poslodavac nema obvezu u pisanom obliku upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka sa kršenjem preuzetih obveza u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, ali mu mora omogućiti iznošenje obrane, osim ako postoje okolnosti, koje mogu biti različite (npr. radnik već pisano upozoravan), zbog kojih to od poslodavca nije opravdano očekivati.

Razlozi za izvanredan otkaz

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati ako postoje razlozi za izvanredni otkaz, s tim da razloge zbog kojih se ugovor o radu može izvanredno otkazati ZR nije propisao.

Odbijanje izvršavanja ugovorene obveze

Prestanak i odbijanje izvršavanja ugovorene obveze bez opravdanog razloga, bio bi, po našem mišljenju, jedan od opravdanih razloga za izvanredni otkaz, uzimajući u obzir činjenicu da je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu radi izvršavanja obveza koje je radnik ugovorom preuzeo. Poslodavcu nije u interesu održavanje ugovornog odnosa ako druga ugovorna strana odbija izvršiti svoju obvezu.

Odbijanje prekovremenog rada

Odbijanje prekovremenog rada isto tako predstavlja jedan od opravdanih razloga za izvanredni otkaz pod uvjetom da je poslodavac prethodno postupio po obvezi propisanoj čl. 65. ZR-a ili kolektivnog ugovora ako takvu odredbu kolektivni ugovor ima, „Pisani zahtjev se radniku u pravilu uručuje prije početka prekovremenog rada.“).

Ne ispunjenje norme

Ne ispunjenje predviđene norme može predstavljat opravdan razlog za izvanredni otkaz ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta (objektivni i subjektivni) i to da ne postoji opravdan razlog zbog kojega radnik nije ispunio normu  i da postoji negativan odnos radnika prema radu.

Neopravdan izostavak s posla

Neopravdani izostanak s posla predstavlja opravdan razlog za izvanredni otkaz s tim da je potrebno utvrditi da se radi o neopravdanom izostanku. Neopravdani uzastopni izostanak s posla od sedam dana je osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa, a time i opravdan razlog za izvanredni otkaz, jer prema sudskoj praksi i neopravdan izostanak s posla više od pet radnih dana ima značaj osobito teške povreda radne obveze.

Zloupotreba bolovanja

Zloupotreba bolovanja može predstavljati opravdan razlog za izvanredni otkaz ako se bolovanje ne koristi u svrhu liječenja, već radnik za vrijeme bolovanja radi i na taj način odgađa izlječenje i nanosi štetu poslodavcu. U ovom slučaju nije bolovanje razlog za otkazivanje već ponašanje radnika koji svojim postupkom produžava trajanje bolovanja.

Pored navedenih razloga za izvanredni otkaz postoji i drugi razlozi zbog koji je izvanredni otkaz od strane poslodavca opravda, a to može biti određivanje pritvora, počinjeno kazneno djelo, nasilničko ponašanje, verbalne prijetnje, alkoholiziranost kao i neka druga osobito važna činjenica.

Rok za izvanredni otkaz

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji jer je zakonodavac rokom ograničio njegovo davanja . Poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu i nakon proteka nekoliko godina jer ZR-om nije propisan objektivni rok već subjektivni koji počinje teći saznanjem za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Ako se kod poslodavca promjeni uprava u tom je slučaju subjektivni rok protekao petnaestim od dana prve uprave i računanje novog subjektivnog roka od strane nove uprave je neosnovano postupanje.

Otkazni rok je prekluzivan i izvanredni otkaz nakon isteka 15 dana od dana saznanja za razlog za izvanredni otkaz je ništav. Zakonodavac je propisao kratak za izvanredni otkaz iz razloga što su posljedice takovog otkaza teške za ugovornu stranu kojoj se izvanredno otazuje ugovor o radu.

Izvanredni otkaz ugovora o radu se mora dostaviti ugovornoj strani kojoj se otkazuje i tim danom nastupaj učinci izvanrednog otkaza, a na dostavu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o dostavi Zakona o parničnom postupku.