Oni žive za posao, jedva čekaju ponedjeljak, prvi dolaze na posao, a zadnji odlaze. Pogađate o kome se radi? Riječ je o radoholičarima. Radoholičari čak i svoje slobodno vrijeme provode – radeći, a i osjećaju krivnju ako svakodnevno ne ostaju duže na poslu.
Ako ste se ikada zapitali što učiniti kada moj posao postane ovisnost, donosimo vam savjete.
Moj posao i opsjednutost karijerom
Izmicanje granica između ravnoteže poslovnog i privatnog života, ima negativan odraz posebno prema našem zdravlju. Prema istraživanju Američkog instituta za stres, 80% radnika se osjeća pod stresom na poslu, a zahtjevni poslovi povećavaju rizik od ozljeda na radnom mjestu, oštećenja imunološke funkcije, kardiovaskularnih bolesti, depresije, pa i samoubojstva.
Radoholičari se smatraju ovisnicima. Oni koji pate od ovisnosti o radu se osjećaju primoranima raditi i nakon završetka radnog vremena. Oni rade i dok su na bolovanju, godišnjem odmoru ili za vrijeme praznika. Tu nije riječ o impresioniranju šefa nego o ublažavanju kompulzivne potrebe. Jedno je iscrpiti se nakon napornog dana, ali ako se većinu dana osjećate iscrpljeno, vrijeme je da preispitate svoje preopterećenje te razmislite možete li koji zadatak maknuti s rasporeda. Budite iskreni sa svojim nadređenima u vezi s vašim ograničenjima. Previše rada- može li to imati kobne posljedice na posao?
Moj posao i produktivnost
Iako može biti prerušeno u strast ili nagon, većina radoholičara ne voli to što radi. U stvarnosti je radoholizam poput svake druge ovisnosti. Ljudi se daju u karijeru kako bi izbjegli bol ili nelagodu u nekom drugom dijelu svog života te zbog toga posao čine središtem svoga svijeta. Stavljaju ga prije društvenih događanja, užitka, pa čak i svog zdravlja. Istraživanje je pokazalo da radoholičari pokazuju „stalni poriv da dokažu najbolje“, što čine pokušavajući nadmašiti i nadmudriti druge. Takvo ponašanje rezultira minimalnim socijalnim vezama i nesposobnošću dobrog rada s drugima.
Iako su nezdravo opsjednuti svojim poslom, radoholičari su najčešće najmanje produktivni članovi tima. Prema knjizi dr. Briana E. Robinsona „Chained to the desk“ (Prikovani za stol), preopterećuju svoj raspored, odbijaju delegirati i često su neorganizirani, radoholičari imaju tendenciju da rade manje od ostalih zaposlenika. Većina samoprozvanih “radoholičara” su ljudi koji su dopustili da njihova ravnoteža između poslovnog i privatnog života izmakne kontroli. Ako vam se učini da imate veze s bilo kojom od ovih tendencija, razmislite o potrazi za pomoći.
Savjeti za radoholičare i kako smanjiti posao
Uzmite predah od posla. Razvijajte zdrav odnos prema radu. Većina od nas radi da bi zaradila za plaćanje računa ili životnih troškova pa je stvaranje izbalansiranog odnosa prema radu od ključne važnosti. U većini slučajeva to se ne postiže jednostavnim rješenjem, primjerice, prestankom rada.
No ono što može pomoći jest uzimanje predaha od posla kako bi se shvatilo da život može ići dalje i bez konstantne potrebe za radom. Promjena karijere još je jedna od mogućnosti za prevrednovanje odnosa prema radu. A dobro je i to što je ovisnost o radu kudikamo jednostavniji poremećaj od ovisnosti od drogama. Male životne promjene mogu stoga učiniti puno. Dovoljno je da napravite zaokret u stilu života, izbalansirate rad s drugim aktivnostima u vašem životu ili se naučite nositi sa stresorima koji bi mogli biti okidači vašeg radoholizma. Vikendom se odmarajte. Pokušajte staviti obitelj i prijatelje ispred svog posla. Nemojte raditi na godišnjem odmoru. Ne preskačite obroke zbog posla. Ne radite do dugo u noć. Započnite sa primjenjivanjem ovih koraka I malo po malo sigurni smo da ćete pronaći balans između poslovnog i privatnog života. Pročitajte i savjete kako se isključiti dok ste na godišnjem odmoru!
Upitnik “Jesam li radoholičar”?
Nije dovoljno samo odgovoriti sebi na pitanje “Jesam li zaljubljen u moj posao”. Da biste ustanovili jeste li vi možda radoholičar, ispunite sljedeći upitnik i zabilježite svoje odgovore.
Ponuđene tvrdnje ocijenite brojkom od 1 ('nikad to nisam učinio u proteklih godinu dana') do 5 ('uvijek to činim).
- Razmišljate o tome kako možete još više vremena posvetiti poslu.
- Na poslu uglavnom provodite više vremena nego ste planirali.
- Radite kako biste odagnali osjećaj krivnje, tjeskobe, bespomoćnosti ili depresije.
- Drugi vam govore da malo usporite s poslom, no vi ih ne slušate.
- Ako ne možete raditi, osjećate stres.
- Zbog posla zanemarujete hobije, odmor ili vježbu.
- Zbog pretjeranog rada osjećate zdravstvene posljedice.
- Ako ste na četiri ili više tvrdnji odgovorili s 4 ili 5, vi ste radoholičar.