Zanimljivosti

U Hrvatskoj samo 15 posto obitelji nema svoju nekretninu

author
Po mnogim parametrima Hrvatska je na dnu ljestvica EU no kada je u pitanju posjedovanje nekretnina, tu smo na samom vrhu.

Analiza stručnjakinje Instituta za javne financije Marine Kunovac pokazuje kako 85 posto kućanstava u Hrvatskoj ima vlastitu kući ili stan, a prosječna vrijednost imovine kućanstava nam iznosi 107.000 eura. Kunovac svoju analizu temelji na podacima iz ankete Hrvatske narodne banke (HNB) o financijama i potrošnji kućanstava iz 2017. godine.

Tako u svom članku "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj" iznosi detaljne podatke o imovini, obvezama, dohocima, potrošnji i različitim sociodemografskim karakteristikama kućanstava u Hrvatskoj. Njezina analiza otkriva da gotovo nema kućanstva koje ne posjeduje neku vrstu nekretnine do vrijednosti 67.000 eura odnosno da takvo nešto posjeduje njih 98 posto.

Kada se zbroj svih vrsta imovine umanji za ukupne obveze kućanstava, dobije se ukupna neto imovina kućanstava koja prema rezultatima ankete iznosi 61.000 tisuću eura dok je prosječna 107.000 eura. No velike su razlike od obitelji do obitelji jer jedni imaju velike vrijednosti u nekretninama, a drugi u novcu.

Najsiromašnijih je pet posto koji nemaju imovine, a s druge strane najbogatijih je šest posto koji istovremeno posjeduje nekoliko nekretnina od kuća, stanova i vikendica, ali i oročenih depozita.

Uspoređujući srednju (medijalnu) vrijednost nekretnina u kojima žive Hrvati ispada da jedan takav dom ovdje vrijedi oko 66.000 eura, dok je ta vrijednost u drugim zemljama EU za 100.000 eura viša. Uz stan ili kuću u kojoj žive, 23 posto hrvatskih kućanstava ima i drugu nekretninu prosječno vrijednu 20.000 eura. Gledajući po regijama, Istočna Hrvatska je daleko siromašnija od ostatka zemlje. Ondje 60 posto stanovništva živi u siromašnim uvjetima.

Iako je u Hrvatskoj uvriježeno mišljenje da je većina naslijedila imovinu pa se 'bogatstvo' prenosi s generacije na generaciju, ova analiza pokazuje kako 36 posto kućanstava svoju nekretninu je sagradilo, 34 posto naslijedilo ili dobilo na dar, 28 posto ju je kupilo, a preostalih dva posto je steklo vlasništvo kombinacijom nekih od spomenutih opcija.

Pitanjima zaduženosti Hrvata pozabavili su se Igor Jemrić i Igeta Vrbanc, autori rada "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017." Otkrili su kako je zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno niska s obzirom na to da 59,3 posto kućanstava nema nikakav dug. Dakle, po dugovima smo ispod prosjeka zemalja EU.

No to je samo jedna strana medalje jer 250.000 blokiranih građana u prvom valu nakon ukidanja mjere moratorija na ovrhe u koroni, ne bi reklo da je malo zaduženih u zemlji. Ipak i među njima treba razlikovati one koje je FINA blokirala zbog recimo neplaćene pristojbe HRT-u i one koji su godinama milijune dužni zbog propalih upitnih poslova.

I spomenuti autori djelomično se slažu s tom tezom jer kažu kada je u pitanju opterećenje servisiranjem dugova, pokazatelji za Hrvatsku nešto su nepovoljniji od onih u ostatku EU.

Izvor slike: Unsplash

zemlji EUimovinanekretnineblokada računa

PickJobs mobilna aplikacija

Preuzmite besplatnu PickJobs mobilnu aplikaciju na svom Android ili iOS uređaju, putem Google Play Store-a ili App Store-a te ostvarite pristup bilo gdje i bilo kada.