Bosna i Hercegovina
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poslodavcima se olakšao put za otvaranje tvrtki van naših granica. To ima mnoge prednosti kao i nedostatke no poduzetnici se ne bi zvali poduzetnicima da nemaju hrabrosti se upuštati u rizik.
To osobito vrijedi za one u Hrvatskoj jer im je borba za komad tržišta i utrka za klijentima najmanja briga. Uz promjenjivu poreznu politiku moraju se nositi s 448 neopreznih i parafiskalnih nameta. Od toga 273 naknade čine prihod proračunskih i izvanproračunskih korisnika i spadaju pod neporezna davanja. Ostalih 175 naknada predstavlja prihod tijela koja nisu korisnici proračuna i spadaju u parafiskalna davanja.
U mnogim europskim državama nema takvih nameta, barem ne u tolikom broju. To je jedan od razloga zbog čega strance i odbija poslovanje u Hrvatskoj. Primjera radi prema podacima Registra neporeznih davanja iz 2016. u državni proračun se na to ime slilo devet milijardi kuna od čega su poduzetnici uplatili 5,2 milijarde, a 3,8 milijardi kuna uplatili su građani.
S početkom 2021. Vlada se odrekla 33 parafiskalna nameta no i dalje ih je preko 400. Tu je i niz drugih problema od sporog pravosuđa, korupcije, trome birokracije, slabe digitalizacije i ostaloga. Ulaskom u Europsku uniju hrvatskim poduzetnicima otvorilo se veliko tržište i brojne mogućnosti koje prije toga nisu imali.
U širenju poslovanja na tržište EU poduzetnicima od velike pomoći može biti Mreža Europskih poduzetnika (Enterprise Europe Network). Cilj ove mreže jest da svim zainteresiranima olakša poslovanje tako da im na jednom mjestu pruža sve ključne informacije u 17 različitih sektora poslovanja. U trenutku kada poduzetnik iz bilo koje zemlje članice EU želi svoje poslovanje proširiti u drugu, na ovoj mreži i uz pomoć korištenja Your Europe Business Portal dobit će pomoć kakva mu je potrebna i to na svim službenim jezivima EU.
Ne morate fizički putovati u druge zemlje da biste ondje otvarali poduzeća. Sve se može odraditi online. No nije svugdje jednostavno i jeftino. Primjerice u Španjolskoj prosječno treba 18 dana za otvaranja tvrtke, što znači da se nerijetko i oduži. U Italiji ćete tvrtku otvoriti i za jedna dan, ali ćete to platiti oko 2600 eura. Nizozemska, Danska ili Estonija pruža mogućnost da tvrtku imate u roku od dva dana.
Upravo je Estonija jedna od najpoželjnijih zemalja za IT sektor. Sve je digitalizirano. Kod njih šalteri postoje isključivo za tri stvari: kupoprodaju nekretnina, vjenčanja i razvode. Neki poslodavci ondje imaju tvrtke godinama, a da u tu zemlju nikada nisu zakoračili. Zbog toga je Estonija i postala Meka za startup-ove.
Sve možete obaviti online preko sustava za prijavu e-Residency, preko kojeg možete postati i biti „virtualni građanin“, bez obzira gdje živite. Nakon što postanete e-rezident možete otvoriti tvrtku, a svoju novu “osobnu iskaznicu” možete preuzeti u najbližoj ambasadi, a Hrvatskoj je to Beč.
Dakle u Estoniji ćete bankovni račun dobiti bez pečata, potpisivanja papira i faksiranja bilo kakve dokumentacije. Za identifikaciju i autorizaciju koriste spomenuti državni servis. Kao poslodavac ondje predstavljate sebe pa onda svoju tvrtku i u roku od nekoliko sati u Estoniji dobivate svoj bankovni račun, a karticu vam pošalju poštom. Ondje ne treba strahovati da će se vlada na kraju godine sjetiti da mijenja porezne zakone ili da usred porezne godine promijeni stopu poreza na dodatnu vrijednost. Znaju koliko je za poslovanje bitno planiranje i svoje poslodavce ne iznenađuju dodatnim troškovima.
Ono što se posebno sviđa naši poslodavcima u Estoniji što im se pruža potpuno povjerenje. Ondje nikome ne pada na pamet da će represivno nadzire poslovanje pa kada na račun sjedne novac, sve što trebaju poslodavci jest upariti uplatu s izdanom fakturom. Porezi su veći nego u Hrvatskoj. Najjednostavniji način za otvaranje tvrtke jest da se plati onoj koja se time bavi i riješi vam sve brige. Cijena za e-Residency je oko 120 eura, a još 300 eura treba se izdvojiti za registraciju. Hrvati koji su to već radili preporučuju da se za osnivanje tvrtke uzme LeapIn servis koji će vas koštati od 50 do 100 eura mjesečno. Što se računovodstvenih usluga tiče, oni imaju svoje specijalizirane servise koji nude flat tarifu i rade sve za vas.
I u Engleskoj se tvrtka može pokrenuti online i to u svega nekoliko sati. Obično se za to unajmi računovodstveni servis. Zbog potrebe za adresom možete otvoriti virtualni ured. Ukoliko za otvaranje tvrtke zadužite računovođu to će vas koštati oko 300 funti no kod njih nakon toga dobivate 6 mjeseci besplatne računovodstvene usluge. Inače se cijene ondje računovodstvenih servisa kreću od 50 do 100 funti. U inozemstvu nije uvijek potrebno otvaranje bankovnog računa, kao što je to slučaj u Hrvatskoj te u većini zemalja sve se može odvijati preko PayPala i prepaid kartica.
No za otvaranje tvrtke u Bugarskoj potrebno je ondje fizički otići i proći trodnevnu proceduru. Bugari slabo pričaju engleski i služe se bugarskom ćirilicom pa je preporučljivo unaprijed organizirati predvoditelja. Troškovi koje možete očekivati kreću se do 180 eura do maksimalno 900 eura. Lokalni računovodstveni servis svoje usluge ondje naplaćuju između 100 i 200 eura mjesečno.
Njemačka je 2009. godine promijenila zakonodavni okvir (većina poduzeća su trgovačka društva, njem. GmbH, za koje je potreban osnivački kapital od 25.000 €) potičući osnivanje mini GmbH ili 1 Euro GmbH, odnosno UG-a – poduzetničke tvrtke koje su identične GmbH, ali za njih nije potreban osnivački kapital, odnosno moguće ga je financirati tijekom godina iz ostvarene dobiti društva i to uglavnom radi zaštite vjerovnika.
