Štrajk u školama i na fakultetima u Hrvatskoj: Što se događa od utorka?

U Hrvatskoj se od utorka, 1. travnja 2025., najavljuje novi val štrajka u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima. Ova vijest izazvala je pažnju javnosti, roditelja, učenika i studenata, a sindikati koji stoje iza štrajka poručuju da je mjera krajnje nužna.

Zašto se štrajka?

Štrajk organiziraju tri ključna obrazovna sindikata: Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod. Glavni razlog nezadovoljstva su plaće u obrazovnom sektoru, koje, prema sindikatima, ne prate rast životnih troškova i zaostaju za drugim javnim službama.

• Povećanje osnovice i koeficijenata: Sindikati traže povećanje osnovice plaće za 10% (umjesto trenutno predloženih 3+3%) te prilagodbu koeficijenata za obračun plaća kako bi se uskladili s odgovornošću i zahtjevnošću poslova u obrazovanju i znanosti.
• Nepravda u sustavu: Predstavnici sindikata ističu da su plaće u obrazovanju rasle sporije nego u drugim sektorima, poput pravosuđa, gdje su nedavno zabilježena značajna povećanja. Primjerice, Željko Stipić iz Preporoda ranije je izjavio: "Pogonsko gorivo našeg nezadovoljstva je nepravda."
• Dodatni zahtjevi: Osim plaća, sindikati traže zaštitu statusa zaposlenika, odgodu reformi strukovnih škola i modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.

Ovaj štrajk dolazi nakon niza prosvjeda i ranijih obustava rada u ožujku 2025., kada je u jednom danu štrajkalo gotovo 37.000 radnika u obrazovanju, prema sindikalnim podacima. Vlada je tada tvrdila da su plaće u školstvu porasle za 30% u 2024., no sindikati smatraju da to nije dovoljno.

Kako je došlo do štrajka?

Put do ovog štrajka bio je popločen neuspješnim pregovorima između sindikata i Vlade RH. Tijekom veljače i ožujka 2025. sindikati su pokušali mirenje s Vladom, no bez uspjeha. Ključni trenutak bio je 25. veljače, kada je održan prvi sastanak mirenja, nakon čega su sindikati najavili da će, ukoliko ne dođe do pomaka, krenuti u ozbiljnije akcije.

• Prosvjedi kao upozorenje: U ožujku su održani prosvjedi na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje su nastavnici i profesori javno izrazili svoje zahtjeve. Vlada je ostala čvrsta u stavu da su povećanja plaća već značajna (80-100% od 2016., prema njihovim tvrdnjama), što je dodatno razbjesnilo sindikate.
• Odluka o štrajku: Nakon jednodnevnog štrajka 19. ožujka, sindikati su 20. ožujka najavili da će sljedeći štrajk biti "dulji i ozbiljniji". Tijela sindikata donijela su odluku da štrajk započne 1. travnja, što je potvrđeno krajem ožujka.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih izjavilo je da ne vidi opravdan razlog za štrajk te je najavilo umanjenje plaća štrajkašima, što je dodatno podiglo tenzije.

Koliko će štrajk trajati?

Točan odgovor na ovo pitanje još nije poznat, ali sindikati su dali nekoliko naznaka:

• Dugotrajni štrajk: Za razliku od jednodnevnog štrajka u ožujku, ovaj put sindikati su najavili da će štrajk trajati više dana. Željko Stipić iz Preporoda rekao je: "Spremni smo na dugotrajan štrajk, možda čak i progresivan," što znači da bi se intenzitet mogao povećavati iz dana u dan.
• Fleksibilnost: Sindikati nisu objavili točan datum završetka jer čekaju reakciju Vlade. Ako pregovori krenu tijekom štrajka, moguće je da će se obustava rada prekinuti ranije. U suprotnom, štrajk bi mogao potrajati tjednima.
• Planirani raspon: Prema ranijim najavama, štrajk bi mogao obuhvatiti period od ponedjeljka do petka (1.-5. travnja), uz mogućnost produljenja ako Vlada ne popusti.

Tko sudjeluje i kako će to utjecati na nastavu?

Štrajk obuhvaća gotovo 1000 škola i fakulteta diljem Hrvatske, uključujući 93% škola u kojima djeluje Sindikat Preporod. U prošlom štrajku sudjelovalo je 340 od 346 podružnica Nezavisnog sindikata srednjih škola, a sličan odaziv očekuje se i sada.

• Učenici i studenti: Ministarstvo je najavilo da će djeca i studenti ipak morati dolaziti u škole i na fakultete, gdje će se organizirati zamjenska nastava za one koji ne štrajkaju. Ipak, u mnogim ustanovama nastava će biti ozbiljno poremećena.
• Nacionalni ispiti: Ako štrajk zahvati ključne datume ispita, moguće je da će se neki odgoditi, kao što je bio slučaj u ožujku kada je u 27 škola ispit izostao.

Reakcije i što dalje?

Vlada, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem, ističe da je štrajk nepotreban i da ugrožava učenike. S druge strane, sindikati poručuju da neće odustati dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac podržao je sindikate, rekavši: "Plaća je apsolutno zakonit razlog za štrajk."

• Mogući scenariji: Ako Vlada popusti i ponudi veće ustupke, štrajk bi mogao završiti brzo. U suprotnom, Hrvatska bi mogla ući u produženi period obustave rada u obrazovanju, što bi izazvalo šire posljedice za društvo.
• Javnost: Roditelji su podijeljeni – dio podržava nastavnike, dok drugi traže rješenje koje neće ometati školovanje djece.