Rodna razlika u plaćama u Europi: Koliko su žene u Hrvatskoj zaista manje plaćene?

Razlika u plaćama između žena i muškaraca predstavlja dugogodišnji izazov u Europi i svijetu. Unatoč naporima za postizanje ravnopravnosti spolova, žene u prosjeku i dalje zarađuju manje od muškaraca. Analizirat ćemo trenutne podatke o razlikama u plaćama u Europi, s posebnim naglaskom na Hrvatsku, te ćemo istražiti moguće uzroke i posljedice ovog jaza.

Statistički pregled razlika u plaćama u Europi

Prema podacima Europskog parlamenta iz 2021. godine, žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 12,7% manje po satu od muškaraca. Međutim, razlike među državama članicama su značajne. Najveća razlika zabilježena je u Estoniji (20,5%), dok je najmanja u Rumunjskoj (3,6%). Zanimljivo je da je u Luksemburgu razlika u plaćama gotovo nepostojeća, a u nekim slučajevima žene zarađuju više od muškaraca.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, prema podacima iz 2020. godine, razlika u plaćama između žena i muškaraca iznosila je 16%, što je iznad prosjeka Europske unije. 2023. godine prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.246 eura, dok je prosječna plaća žena bila 1.037 eura, što ukazuje na razliku od skoro 17%. Najveće razlike zabilježene su u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, gdje muškarci zarađuju čak 21% više od žena.

Dobne i sektorske razlike

Analiza prema dobnim skupinama pokazuje da je razlika u plaćama najizraženija u dobi od 45 do 54 godine, gdje muškarci zarađuju 27% više od žena. Ova razlika može se djelomično objasniti činjenicom da žene često uzimaju pauze u karijeri zbog obiteljskih obaveza, što utječe na njihov profesionalni razvoj i napredovanje.

Sektorska segregacija također igra značajnu ulogu u razlikama u plaćama. Žene su često zastupljene u sektorima s nižim plaćama, poput njege, zdravstva i obrazovanja. Prema podacima Europske komisije, oko 24% razlike u plaćama povezano je s prekomjernom zastupljenošću žena u ovim sektorima, dok muškarci dominiraju u inženjerskim i tehničkim profesijama.

Mogući uzroci razlika u plaćama

Možemo izdvojiti nekoliko čimbenika koji doprinose razlikama u plaćama između žena i muškaraca:

• Neplaćeni rad: Žene često provode više vremena na neplaćenim poslovima, poput vođenja kućanstva i brige o djeci, što može ograničiti njihovu dostupnost za plaćeni rad i napredovanje u karijeri.
  
  
• Diskriminacija u plaćama: U nekim slučajevima, žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje istog posla ili posla jednake vrijednosti, što ukazuje na prisutnost rodne diskriminacije.
  
  
• Stakleni strop: Muškarci češće zauzimaju više položaje unutar organizacija, što im na kraju omogućuje veće plaće. Primjerice, profesija menadžera bilježi razliku u plaćama od 23% u korist muškaraca.
  
  

Posljedice i moguća rješenja

Razlike u plaćama imaju dugoročne posljedice na ekonomski položaj žena, uključujući niže mirovine i veću izloženost siromaštvu u starijoj dobi. Kako bi se smanjio ovaj jaz, potrebno je:

• Povećati transparentnost plaća: Informacije o plaćama bi trebale biti javne kako bi mogle pomoći u otkrivanju i smanjenju diskriminacije.
• Promicati ravnotežu između poslovnog i privatnog života: Omogućiti fleksibilnije radne uvjete te dostupnost vrtića ženama mogu olakšati kombiniranje karijere i obiteljskih obaveza.
• Poticati žene na ulazak u sektore s višim plaćama: Edukacija i osposobljavanje mogu pomoći ženama da se uključe u bolje plaćene industrije.
• Sankcionirati poslodavce koji prakticiraju rodnu diskriminaciju: Strože kazne mogu djelovati kao odvraćanje od nepravednih praksi vezano uz plaću.

Iako su postignuti određeni pomaci prema smanjenju razlika u plaćama između žena i muškaraca, ovaj problem i dalje predstavlja značajan izazov u Europi i Hrvatskoj. Sustavne promjene, uključujući zakonodavne mjere, promjenu društvenih normi i edukaciju, trebale bi omogućiti postizanje stvarne ravnopravnosti u plaćama.