Inflacija u Hrvatskoj na izlaznim vratima: Što donosi 2026. godina?

Prema njegovim riječima, Hrvatska bi već sljedeće godine mogla reći zbogom visokoj inflaciji – ako se ostvari projekcija inflacije od dva posto, ona bi se mogla smatrati „pobijeđenom“.

Dva posto – ciljna i prirodna stopa inflacije

Ministar Primorac naglasio je kako je inflacija od oko dva posto u skladu s prirodnom, odnosno ciljanom inflacijom koju centralne banke ne nastoje suzbijati, već je prihvaćaju kao zdravu za gospodarski razvoj. Europska komisija u svojim prognozama očekuje da će inflacija u Hrvatskoj, nakon 4% u 2024. i 3,4% u 2025., pasti upravo na tu ciljnu razinu u 2026. godini.

Smanjenje inflacije potaknuto je ponajprije padom cijena hrane i usluga, što su dvije kategorije koje su u prethodnim godinama najviše opterećivale kućne budžete.

Gospodarski rast iznad europskog prosjeka

Još jedan pozitivan signal dolazi iz očekivanog gospodarskog rasta. Hrvatska je u 2024. zabilježila rast od 3,9%, a za ovu godinu očekuje se rast od 3,2%. Premda nešto blaži, taj rast i dalje ostaje višestruko iznad prosjeka Europske unije, što Vlada vidi kao potvrdu ispravnosti svojih ekonomskih politika.

Primorac ističe kako je rast pogonjen ponajprije ulaganjima – kako u privatnom, tako i u javnom sektoru – s posebnim naglaskom na obnovu nakon potresa i modernizaciju infrastrukture. Uz to, raste i privatna potrošnja, što dodatno potiče gospodarsku aktivnost, ali istovremeno može utjecati na kratkoročne inflatorne pritiske.

Digitalna transformacija poreznog sustava

Što se tiče poreznih politika, ministar najavljuje stabilnost – ne očekuju se značajne promjene do kraja godine. No, u fokusu Ministarstva financija je digitalizacija. Tri ključna projekta su u tijeku: uspostava novog registra stanovništva (funkcionalan do lipnja 2026.), Fiskalizacija 2.0 te digitalna transformacija Porezne uprave. Cilj ovih projekata je stvaranje učinkovitijeg, transparentnijeg i modernijeg poreznog sustava.

Poduzetničke inicijative: Niži porezi i bolja konkurentnost

S druge strane, AmCham je iznio prijedloge za dodatna porezna rasterećenja koja bi mogla dodatno potaknuti konkurentnost Hrvatske. Među prijedlozima su podizanje neoporezivog dijela dohotka na 970 eura, ograničavanje izdvajanja za zdravstveno osiguranje te postepeno smanjivanje stopa poreza na dohodak – prvo s 30% na 20%, a potom i na 10%.

Direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić također ističe kako je poslovna klima u Hrvatskoj iznimno povoljna, posebno u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Stabilan makroekonomski okvir i dobar kreditni rejting dodatno podupiru atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije, iako i dalje postoje izazovi – prije svega u vidu nedostatka radne snage i visokog troška rada.

Balansiranje rasta i stabilnosti

Iz perspektive i Vlade i poslovne zajednice, Hrvatska je na putu stabilnog gospodarskog oporavka i rasta. Ako se ostvare očekivanja o inflaciji od 2% u 2026., to će biti jasna potvrda uspješnog balansiranja između gospodarskog rasta i makroekonomske stabilnosti. U tom svjetlu, pred Hrvatskom je prilika da, uz pametne reforme i ulaganja, učvrsti svoju poziciju kao zemlja poželjna za život i poslovanje u europskom kontekstu.