AI i automatizacija radne snage: Kako tvrtke balansiraju profit i ljude

Zamislite tvornicu u kojoj roboti sklapaju proizvode brže nego ikada, ili ured gdje AI piše izvještaje, odgovara na e-mailove i planira kampanje – sve bez pauze za kavu. Umjetna inteligencija (AI) i automatizacija već mijenjaju radna mjesta u poslovnom svijetu, obećavajući veći profit i učinkovitost. No što to znači za ljude koji su nekada radili te poslove? U ovom blogu istražujemo kako tvrtke koriste AI za automatizaciju, koji poslovi nestaju, koji se rađaju i kako se balansira između profita i očuvanja ljudskog faktora.

1. Gdje AI već preuzima posao?

AI i automatizacija najviše mijenjaju rutinske, predvidive poslove:

• Proizvodnja: Roboti pokretani AI-om sklapaju automobile ili pakiraju proizvode (npr. Tesla koristi AI za optimizaciju linija).
• Uredski poslovi: Alati poput CMS sustava (npr. WordPress s AI dodacima) automatiziraju upravljanje sadržajem, dok CRM sustavi (npr. Salesforce) samostalno obrađuju podatke o klijentima.
• Maloprodaja: AI chatbotovi odgovaraju na upite kupaca 24/7, a pametne kase zamjenjuju blagajnike (npr. Amazon Go trgovine).

Prema McKinseyju, do 2030. godine automatizacija bi mogla zamijeniti do 30% radnih sati u razvijenim zemljama, posebno u repetitivnim zadacima.

2. Profit na prvom mjestu: Zašto tvrtke biraju AI?

Razlozi su jasni – AI štedi vrijeme i novac:

• Učinkovitost: Stroj može raditi 24 sata bez sindikata ili bolovanja. Primjer: AI u logistici smanjuje troškove dostave za 15-20% (primjerice u DHL-u).
• Skalabilnost: Jedan AI sustav može obraditi milijune podataka odjednom, što je nemoguće za čovjeka.
• Preciznost: SEO optimizacija uz AI (npr. alati poput Ahrefsa) donosi bolje rezultate bez grešaka koje ljudi često znaju raditi.

Tvrtke poput Netflixa ili Amazona već dokazuju da AI može povećati profit – Netflixov algoritam za preporuke zadržava korisnike, a Amazonova automatizacija skladišta ubrzava dostavu.

3. Gubitak poslova: Koga AI zamjenjuje?

Nisu svi poslovi sigurni:

• Administracija: Pisanje izvještaja ili unos podataka sve češće preuzima AI (npr. Meta Business Suite automatizira analitiku).
• Fizički poslovi: U tvornicama roboti zamjenjuju radnike na trakama.
• Korisnička podrška: Chatbotovi poput onih na TikToku ili Instagramu rješavaju upite brže od ljudi.

Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma predviđa da će do 2025. AI i automatizacija ukinuti 85 milijuna poslova diljem svijeta. Ali nije sve tako crno...

4. Nova radna mjesta: Što AI stvara?

AI ne samo da uzima, već i daje:

• Kreativne uloge: Alati poput Canve ili CapCuta omogućuju ljudima da dizajniraju brže, ali netko još uvijek mora osmisliti strategiju.
• Tehničke pozicije: Potrebni su stručnjaci za razvoj, održavanje i nadzor AI sustava (npr. programeri za CMS ili CRM).
• Ljudski dodir: Poslovi koji zahtijevaju empatiju ili složeno donošenje odluka (npr. pregovori, upravljanje timovima) ostaju u rukama ljudi.

Isto istraživanje WEF-a kaže da će AI stvoriti 97 milijuna novih poslova do 2025. – neto dobitak, ali s velikim pomakom u vještinama.

5. Balansiranje profita i ljudi: Kako to uspijeva?

Tvrtke koje uspijevaju s umjetnom inteligencijom ne ignoriraju ljudski faktor:

• Prekvalifikacija: Neke tvrtke (npr. AT&T) ulažu u obuku radnika za rad s AI-om umjesto otpuštanja.
• Hibridni pristup: AI radi rutinu, a ljudi donose strateške odluke. Primjer: LinkedIn koristi AI za preporuke, ali ljudi upravljaju mrežom kontakata.
• Društvena odgovornost: Tvrtke poput Microsofta promoviraju etičku upotrebu AI-a kako bi smanjile otkaze i podržale zajednice.

Ipak, ovo zahtijeva planiranje. Ako tvrtke samo slijepo jure profit, riskiraju nezadovoljstvo radnika i pad reputacije.

6. Komplicirani dio: Ekonomski i društveni modeli

Ovdje stvari postaju zamršenije:

• Ekonomija: Automatizacija povećava produktivnost, ali može smanjiti potražnju za radnom snagom, što utječe na plaće i potrošnju. Kako to uravnotežiti? Neki predlažu univerzalni temeljni dohodak (UBI).
• Društvo: Ako AI preuzme poslove u niže plaćenim sektorima, raste nejednakost. Tvrtke moraju razmišljati o dugoročnim posljedicama.
• Matematika iza toga: Modeli poput Cobb-Douglasove funkcije proizvodnje pokazuju kako tehnologija zamjenjuje rad, ali samo ako se kapital (umjetna inteligencija) brzo širi.

AI i automatizacija radne snage nisu crno-bijela priča. Tvrtke koje ih pametno koriste – štedeći na rutini, ali ulažući u ljude – mogu ostvariti profit bez žrtvovanja radnih mjesta. No, ako se fokus stavi samo na brojke, riskiramo društveni disbalans. Što mislite – može li AI raditi zajedno s nama ili će nas ipak nadmašiti?