Je li Vam ikad ‘pobjeglo’ i izgovorili ste nešto protiv svojeg poslodavca? Jeste li ogorčeni prekidom radnog odnosa na društvenim mrežama napisali poduži tekst o tome zašto je vaš bivši šef grozan? Ili ste pak, bili s druge strane takve priče, te kao poslodavac dobili ‘po nosu’ od bivšeg zaposlenika? Negativnost se itekako može odraziti na poslovanje poslodavca, ali i na buduće zaposlenje radnika- prenosi Women in Adria.
Ogovaranje šefa odražava se i na zaposlenika
U slučaju da ste trenutni zaposlenik kompanije, vi ste njen svojevrsni predstavnik. Ako se u poslovnim krugovima pročuje da dajete negativne komentare ili otkrivate poslovne tajne, nećete biti poželjan radnik.
Svoja su iskustva i stavove o ovakvim situacijama podijelile naše članice. Iskusna menadžerica Elmira Majerić objasnila se svoj stav o iznošenju negativnih činjenica vezanih uz poslovnu suradnju.
„Ja mogu i uvijek bih izrazila nezadovoljstvo jednim aspektom suradnje na način koji otkriva moje nezadovoljstvo kad me netko pita, ali ne na način da ih idem razvlačiti okolo. Mislim da ne bi trebalo biti problema oko toga.“
Izražavanje nezadovoljstva prema poslodavcu ili zaposleniku trebalo bi ostati unutar četiri zida ureda, ili barem ‘na razini’ dobrog ukusa. „Ionako je bitan način kako smo nešto rekli, a ne nužno i što smo rekli. Posebno ako smo isto to i tako rekli tom poslodavcu,“ zaključuje Majerić.
Prijetili joj da će platiti jer je zla prema djelatnicima
Uspješna poduzetnica Martina Šimić prisjetila se situacije kad je morala izvanredno otpustiti jednog zaposlenika zbog krađe na radnom mjestu i drugih sumnjivih radnji. Ono što je uslijedilo, gotovo još je uništilo reputaciju.
„Strašno se uznemirio i odlučio osvetiti na način da me prikačio na grupu od 130 tisuća članova u kojoj se ‘pljuvalo’ po poslodavcima. Prozvao me imenom i prezimenom.“ Istog je trena angažirala odvjetnika i policiju, jer je to vrijeđanje na društvenim medijima „…eksplodiralo poput bombe. Nahrlili su mi na stranice obje firme, čak i meni privatno u inbox, prijatnjama da ću platiti jer sam zla prema svojim djelatnicima.“
Iako je imala video snimke nadzorne kamere gdje se vidi kako bivši zaposlenik krade, kao i izvode njegovih plaća koje su mu u potpunosti isplaćene, zbog GDPR-a nije mogla na društvenim mrežama dokazati svoju nevinost. Jedina opcija koju je imala je bilo podizanje privatnih tužbi protiv svakog zasebno i tražiti policijsku pratnju zbog prijetnji.
O mrtvima sve najbolje
„I dan danas osjećam posljedice. Teško mi je pronaći radnike, što zbog trenutne situacije u državi, što zbog toga što me obilježilo po društvenim mrežama.“ Iako se oporavila vrlo brzo, pozitivnim stavom i guranjem naprijed, nije joj bilo lako. „Samo ću reći da ako se tad nisam psihički raspala, neću nikad. Nemoćan je čovjek pored zlih ljudi koji se skrivaju iza lažnih profila“, dovršava Šimić.
Nepravda je u ovakvim situacijama pravi problem. Postoje loši radnici, kao i poslodavci. Ako je došlo do prekida suradnje, za to je postojao razlog. „A zašto bi bilo dobro? Ako ste se razišli, nešto nije bilo dobro, ali o mrtvima sve najbolje“, komentira poduzetnica Jasna Rilović.
Najveću štetu rade ne bivši, nego trenutno zaposleni
„Nije ispravno ocrnjivati bilo bivšeg ili sadašnjeg poslodavaca niti posloprimca,“ tvrdi poduzetnica Katarina Bobam Filipančić. Kao i Šimić, bila je prisiljena dati izvanredan otkaz ugovora o radu, jer zaposlena je osoba izazvala svađu sa susjedima poslovnog prostora, koja je kulminirala do policijske prijave.
„Također, nije obavljala poslove i uz svo moje razumijevanje i prijedlog sporazumnog raskida, ona me napadala i govorila vrlo negativno o meni drugim djelatnicima.“ Ta ju je djelatnica u konačnici i tužila te klevetala. „Čekamo ročište unatoč mojim žalbama da je izvanredni otkaz potpuno opravdan,“ dovršava Boban Filipančić, prisjećajući se i situacija kad je bila povrijeđeni radnik.
„Preživjela sam teške povrede prava i osobnosti od poslodavca, no ne vidim smisao u tome da ih javno blatimo, jer su sami doveli do toga. Sami su sebi presudili.“ U takvim situacijama ona preporuča davanje otkaza. „Radije sam doslovno gladna, nego da trpim nečiju tiraniju. Općenito, najveću štetu rade ne bivši, nego trenutno zaposleni koji se boje dati otkaz, a istovremeno blate vlasnike, direktore i kolegice.“ Redovno se susreće s time da zaposlenici postaju podvojeni i žive dvostruke uloge, jednu na poslu, a drugu privatno.