Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Srbija
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Index hr donosi nam zašto radnici u vremenu pandemijske krize i nesigurnosti, umjesto da čuvaju svoje poslove, u velikom broju daju otkaze?
Zaposlenici daju otkaze. U velikom broju. Taj je trend u svijetu toliko izražen da je dobio i svoje ime - The Big Quit ili Great Resignation. Mi bismo rekli - veliki bijeg od poslodavaca (u nedostatku zgodnije formulacije).
Prošle su godine, dakle, nakon pandemijskog šoka, milijuni radnika shvatili da "nije život jedan posao" i odlučili dati otkaz. Pritom, bijeg od poslodavaca, fenomen koji je najviše zahvatio SAD, Veliku Britaniju, a zahvaća i Europu, zbunjuje stručnjake i prkosi statistici. Zašto u vremenu pandemijske krize i nesigurnosti radnici, umjesto da čuvaju svoje poslove, u velikom broju daju otkaze? Je li razlog sindrom izgaranja na poslu? Iscrpljenost?
Svjetska gospodarstva su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru.
Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplicirala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta.
Daju otkaz jer ga mogu priuštiti
Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Lockdowni su prisilili ljude da uspore tempo te razmisle o svojim karijerama i životima.
Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promjeni karijere provedu u djelo. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik dio godine puno toga bilo zatvoreno, onda su ljudi manje trošili, odnosno mijenjali su svoje potrošačke navike. Rekordne razine štednje omogućile su im da akumuliraju dovoljno novca za prebroditi neko vrijeme do pronalaska novog posla i da uopće sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.
Poboljšanje radnih uvjeta
Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uvjetima nastoje zadržati radnike i privući nove. Radnici iskorištavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uvjete nego pokušavaju napravili bolji balans između privatnog i radnog života.To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vrijeme, brigu za obitelj i djecu, hobije i rekreaciju.
Društvene promjene
Jedan aspekt "masovne ostavke" je i promjena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenicima da budu dislocirani iz ureda i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta. Ljudi se sve više vraćaju živjeti u mala mjesta, potaknuti mogućnosti rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živjeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.
"Masovna ostavka" izmiješala se s već započetim promjenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, spremanje podataka u "cloudove" umjesto u fizičkom obliku i rast cijena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku blagajnu.
Preniske plaće
Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plaća, tj. niskokvalificirani radnici shvatili su da njihov rad vrijedi više nego što za njega dobivaju, a situacija s covidom-19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome što žele nego su i, uslijed velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vrijeme biti bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uvjetima.
Poslodavci će jednostavno morati podizati plaće najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon "masovne ostavke" može očekivati fenomen "masovnog zapošljavanja", ovisno o tome hoće li se gospodarstvo dovoljno brzo oporaviti.
Veće plaće radnicima znače bolji životni standard, kompanijama veću prodaju i prihode, državi veće prihode od poreza. Taj rast plaća će biti neodrživ na duge staze bez rasta produktivnosti, a to znači da će se morati ubrzati trendovi poput digitalizacije, robotizacije i automatizacije.
