Bosna i Hercegovina
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
U javnim i državnim tvrtkama zapošljavaju one koji šalju otvorene molbe za posao i bez natječaja Znate li ikoga tko se zaposlio tako što je recimo samoinicijativno u državnu ili javnu tvrtku poslao molbu za posao?
U Hrvatskoj će se velika većina dobro nasmijati na ovo pitanje jer je građani ne vjeruju da je takvo što uopće moguće. Hrvatska je godinama na vrhu europske ljestvice po pitanju percepcije korupcije.
Kod nas nije više niti vijest kada se netko javno sam deklarirao kao uhljeb i opisuje kako recimo za 17.000 kuna mjesečno, koje plaćaju porezni obveznici odnosno građani, ne radi baš ništa. No državne i javne tvrtke na svojim internetskim stranicama daju mogućnost da se zainteresirani radno sposobni putem otvorene molbe za posao jave. I ne samo da se javljaju nego, doznajemo, i dobivaju poslove.
FINA je tijekom 2020. zaprimila 502 otvorene molbe, a u prva četiri mjeseca čak 206 molbi. Od toga su lani zaposlili sedam kandidata. Od navedenih 7 kandidata, 5 kandidata se prijavilo i na natječaj putem kojeg su zaposleni, dok su 2 kandidata samo ostavila otvorenu molbu te su zaposleni na radnom mjestu IT dizajner - suradnik.
Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o. - APIS IT d.o.o., tijekom prošle godine zaprimila je 22 otvorenih molbi za posao, a do sredine travnja 2021. još 19 molbi.
Prema zakonskoj regulativi APIS IT je obvezan zapošljavati putem javno objavljenih natječaja pa ne zapošljavaju kandidate na ovaj način. One koji im pošalju takve molbe uglavnom upućuju da prate njihovu web stranicu i da se prijave na natječaje kad budu otvoreni.
Inače, APIS IT pruža strateške, stručne i provedbene usluge javnom sektoru Republike Hrvatske u planiranju, razvoju, podršci i održavanju poslovno-informacijskih sustava po principima umrežene i korisnički usmjerene uprave. Osnovana je 2005. ugovorom između Vlade RH i Grada Zagreba kako bi na pozitivnim iskustvima Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka (GZAOP-a) obavljalo poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
JANAF d.d., Naftovodni sustav koji je projektiran i građen sredinom 70- tih godina prošlog stoljeća i danas je jedna od najpoželjnijih kompanija u hrvatskoj za rad. Javnosti je zadnjih mjeseci poznata po aferama donedavnog šefa Dragana Kovačevića koji pravdu traži na sudovima. Poželjna je tvrtka za rad jer je onda prosječna neto plaća 10.280 kuna , prema posljednjim podacima Poslovne Hrvatske. Zapošljava 370 radnika, a imali su 2019. neto dobit veću od 260 milijuna kuna.
JANAF d.d. je lani zaprimio ukupno 409 otvorenih molbi. Do sredine 2021. imali su još 222 prijave. Ondje nema zapošljavanja na takav način već svi kandidati moraju se prijaviti na objavljene natječaje te proći selekcijski postupak.
Ni u HŽ Putnički prijevoz nema bez javnog natječaja. Lani im je molbe za posao poslalo 41 potencijalni kandidat, a ove godine su ih zaprimili 13.
Najveći interes građani radnici pokazuju za Hrvatske Poštu. Njima je u 2020. stiglo više od 4000 prijava putem internetske platforme, a u samo četiri mjeseca ove godine javilo im se još 1700 ljudi. Ondje se većina i zapošljava tako da pošalju otvorene molbe za posao jer konstantno imaju potražnju za djelatnicima. Ostale zapošljavaju preko javnog natječaja. Najviše zapošljavaju na radnim mjestima poštara za opću dostavu, radnika u sortirnici i u poštanskim uredima, a to su pozicije na kojima radi većina odnosno više od 9.500 radnika.
Trenutno imaju povećanu potrebu za novim radnicima na području Istarske i Primorsko-goranske županije.
Tvrtka koji trenutno vodi bivša ministrica gospodarstva i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić također je poželjno mjesto za rad. Riječ je o Podravci u kojoj radi gotovo 3200 djelatnika. Prosječna neto plaća je 7.790 kuna, a u 2019. imali su više od 145 milijuna neto dobiti.
Samo lani su zaprimi nešto više od 1000 otvorenih zamolbi za posao, a javili su im se kandidati različitih obrazovnih profila. Od 1000 spomenutih zaposlili su stotinjak kandidata. Većina ih je zaposlena na poslove sezonskog karaktera u proizvodno-logističkim cjelinama. Molbe im šalju i ljudi sa visokom stručnom spremom. Dio su ih zaposlili. U prvom kvartalu tekuće godine zaprimili su oko 400 otvorenih zamolbi za posao i od toga primili 40-tak kandidata uglavnom u proizvodne i logističke cjeline kao sezonsku radnu snagu.
Unatoč samoinicijativnim kandidati i ondje osjećaju da sve manje ima u Hrvatskoj radne snage na raspolaganju. Do sada su svoje potrebe zadovoljavali na domaćem tržištu rada no sve im je teže pronalaziti potrebne kadrove iz područja određenih struka poput električara, elektromehaničara, mehatroničara, strojobravara. Ljudi th zanimanja sigurno bi u Podravci pronašli svoje mjesto.
