Bosna i Hercegovina
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Unatoč poreznim izmjenama, prosječna neto plaća od tisuću eura u Hrvatskoj, kakvu su najavljivali političari u predizbornim kampanjama, i dalje je daleko od toga iznosa. Možda ju dosegnemo za dvije godine, no i to je pitanje.
U 2021. smo ušli s prosječnom plaćom koja je bila svega 21 kunu ispod 7000 kuna. U siječnju nam je prosječna neto plaća bila 6979 kuna, a u odnosu na isto razdoblje 2020. je povećana za 183 kune. Treba naglasiti kako u izračun prosječne plaće nisu ušli zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, a izračunata je na temelju plaća 1,3 milijuna zaposlenih u tvrtkama i javnim ustanovama.
U godini kada smo imali rekordni pad BDP-a koji je veći od osam posto, plaće su na godišnjoj razini porasle za 3 posto. Međutim, svaki je deseti zaposleni u siječnju zaradio manje od 3792 kune neto, a dodatnih 130 tisuća zaposlenih zarađivalo je između 3793 do najviše 4179 kuna. Oko 650.000 zaposlenih zarađuje manje od medijalne plaće iz siječnja, odnosno manje od 5862 kune. Pandemijska godina donijela je najveće povećanje plaća u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u zdravstvu porasla je u godinu dana za nešto više od 1200 kuna i to s 8577 kuna u siječnju 2020. na 9809 kuna u siječnju 2021. Prosječne neto plaće veće od 10.000 kuna ima farmaceutska industrija, proizvodnja koksa, vađenje sirove nafte, zračni prijevoz, telekomunikacije, računalno programiranje, financijska industrija te zaposleni u znanstvenom istraživanju. Oko 130.000 ljudi u Hrvatskoj u siječnju je primilo plaću veću od 10.900 kuna neto.
