Obveze poslodavca nakon prestanka radnog odnosa: Što sve trebate znati

Nakon što prestane radni odnos, za poslodavca nastaju određene obveze, kako prema nadležnim tijelima, tako i prema tom radniku. Te obveze izviru iz nekoliko propisa, a mogu se podijeliti na nenovčane i novčane.

NENOVČANE OBVEZE

Odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Kod uspostavljanja radnog odnosa vrijedi automatizam prijave, što znači da se prijavom i odjavom na mirovinsko osiguranje radnika ujedno prijavljuje i odjavljuje s obveznog zdravstvenog osiguranja. Rok za prijavu je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada (putem obrasca M-1P).

Kod prestanka radnog odnosa, radnika se s mirovinskog osiguranja mora odjaviti najkasnije u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa, dok je za odjavu sa zdravstvenog osiguranja propisan rok od najkasnije 8 dana od dana prestanka okolnosti na osnovi kojih prestaje status osigurane osobe.

Vraćanje isprava i izdavanje potvrde o vrsti poslova

Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U toj potvrdi poslodavac ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

Poslodavac je po prestanku rada obvezan radniku dati i poreznu karticu (Obrazac PK izdan u papirnatom obliku) radi predaje novom poslodavcu, a za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku odnosno izlistani elektronički zapis iz sustava ePorezna.

Posebni propisi

Obveza izvještavanja pojedinih tijela može proizlaziti i iz drugih propisa. Tako će poslodavac za radnike čija je plaća pod ovrhom, ovršne isprave vratiti ovrhovoditelju.

Kod ugovora o radu s državljanima trećih zemalja, poslodavac je dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, i to u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti.

 NOVČANE OBVEZE

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Obveza isplate ove naknade nastaje kod bilo kojeg načina prestanka ugovora o radu, a radnik nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor do dana prestanka radnog odnosa. Dakle, radnik ostvaruje ovo pravo sve i da je riječ o izvanrednom otkazu zbog njegove grube povrede radne obveze ili je riječ o prestanku ugovora istekom vremena ili po sili zakona i dr.

Npr. ako je radnik iskoristio cijeli godišnji odmor za 2022., a ugovor o radu mu prestaje 23.3.2023. poslodavac će mu biti dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u razmjernom dijelu od 3/12 za 2023. godinu.

 Otpremnina

Za razliku od naknade za neiskorišteni godišnji odmor, zakonska obveza isplate otpremnine nastaje onda ako poslodavac otkazuje radniku nakon dvije godine neprekidnog rada, a pritom mu ne otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Do zakonske obveze isplate otpremnine doći će u pravilu onda ako je riječ o poslovno ili osobno uvjetovanom otkazu, ali moguće bi je bilo primijeniti i kod izvanrednog otkaza uslijed neke druge osobito važne činjenice koja nije uvjetovana ponašanjem radnika. Kod prestanka radnog odnosa sporazumom, istekom vremena ili po sili zakona nema zakonske obveze isplate otpremnine.