Prosječni Hrvat ima 10.679 eura na računu“ – Gdje je taj prosjek?

Zadnjih dana možemo pronaći sve više naslova po medijima koji tvrde da jedan prosječni Hrvat ima 10.679 eura na svom bankovnom računu. Na prvu zvuči super, ali mnogi su se iznenadili ovim informacijama i vjerojatno zapitali odakle dolazi taj prosjek i kako je to moguće s obzirom na većinu današnjih plaća i smanjnje kamate na oročene depozite.

OD KUDA DOLAZI ZAPRAVO TAJ PROSJEK?

Izneseni podatak dolazi od Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske narodne banke (HNB). Prosjek ne predstavlja iznos koji prosječna osoba u Hrvatskoj zapravo ima na svom računu, već računski prosjek svih štednji i depozita kućanstava u bankama. Tako se uzme ukupni iznos novaca koji građani drže u bankama i podijeli ga s brojem stanovnika, čime se i došlo to te brojke od 10.679 eura po osobi. Također, mnogi građani i dalje teško uspjevaju nešto uštedjeti, dok mali broj osoba ima znatne uloge i imovinu iz čega možemo vidjeti kako postoji i velika nejednakost u raspodjeli novca.

VEĆE KREDITIRANJE – PORAST ŠTEDNJI

Da, štednja u bankama raste, ali sve je manje građana koji se odlučuju na oročenje novca, jer su se kamate na oročene depozite gotovo prepolovile. U proteklih godinu dana, udio oročene štednje pao je s 29,2 % na 24,7 %, a prosječna kamatna stopa je pala na  1,5 %.

Ukupni depoziti domaćih sektora, ne računajući državu, porasli su na 62,5 milijardi eura, što je rast od 4,5 milijarde u odnosu na prošlu godinu. HNB objašnjava da je tome najviše pogodovao porast kreditiranja građana, ali i ulaganja banaka u državne obveznice. Država je u istom razdoblju smanjila svoje depozite kod HNB-a, što je dovelo do dodatnog povećanja raspoloživog novca u sustavu.

RAZLIKA MEĐU ŽUPANIJAMA HRVATSKE PO PITANJU ŠTEDNJE?

Uz podatak da prosječni hrvat ima 10.679 eura na računu doznajemo i da je razlika među županijama velika. Kažu da najviše štede građani Istarske županije s prosjekom 15.120 eura po stanovniku, a odmah iza njih stoji Grad Zagreb sa bojkom od 13.800 eura po stanovniku, te Primorsko-goranska županija sa nešto iznad 12.000 eura po stanovniku. Najmanje štednje imaju stanovnici Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije, s prosječnim iznosima od oko 5.000 eura.

OSTAJE LI I POVJERENJE U BANKE ISTO NAKON PROMJENA?

Iako je pad oročenja na štednju poprlično pao, građani i dalje najviše vjeruju bankama. - Više od dvije trećine štednji se nalazi na transakcijskim računima,a udio oročenja depozita i dalje pada. Stručnjaci ističu da će se ta situacija nastaviti i idućih mjeseci, osobito ako se kamate dodatno snize i ako država nastavi nuditi atraktivne oblike ulaganja kroz obveznice i zapise.