Bilo je samo pitanje trenutka kada će se o ovom problemu početi pričati, a to se i dogodilo prošle godine kada se na taj korak usudila mlada Katarina Dropulić.
Na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn prikazala je realnu sliku koja se događa tijekom selekcijskog procesa. Posao je tražila od veljače do studenog, poslala je više od 100 prijava za posao, a odgovor dobila od samo 20-ak poslodavaca. U komentiranje njezininih objava uključili su se svi, od posloprimaca, stručnjaka za ljudske resurse pa sve do poslodavaca. Objave je vidjelo više od 150.000 ljudi, a uz dobronamjerne komentare, do nje su dolazili i kritičniji osvrti.
“Jako često čitam savjete u vezi sa zapošljavanjem mladih, od onih kako sastaviti prijavu i životopis do onih kako se ponašati na razgovorima, no ne postoji nijedan članak o tome kako se potencijalni poslodavac treba ponašati prema zaposleniku, kako sastaviti transparentan i jasan oglas i na koji način koncipirati i provoditi cjelokupan selekcijski proces… Krajnje je vrijeme da se loše poslovne prakse na ovim prostorima prestanu primjenjivati i uzimati zdravo za gotovo. Svaki odnos, bio on privatan ili poslovan, ima jedan uvjet kao pokazatelj uspješnosti, a on je dvosmjerna komunikacija. Taj dio je jedan od problematičnijih i to je ono što odmah moramo mijenjati. Jedna strana može dati sve od sebe, ali ako je s druge strane muk, od toga nema ništa”, objasnila je Katarina Dropulić.
Problemi prilikom zapošljavanja sežu još jedan korak dalje. Među 20-ak pristiglih odgovara, Katarina je u nekoliko navrata pozvana u daljnje krugove. Tu je uočila novi problem, a odnosio se i na samo testiranje za koje se čini da i nije najsretnije rješenje.
“Testiranja su još jedan dio o kojem moramo početi pričati jer kandidati i njihova rješenja i ideje nisu dovoljno zaštićeni i podložni su zloupotrebi. Radim u kreativnoj industriji i sadržaj testova je veoma opsežan, detaljan, zahtijeva se izrada kompletnih projekata i strategija koje se tiču problematike tvrtke i njihovih klijenata. Kao osoba koja želi pokazati svoje znanje i vještine, gubila sam i do nekoliko dana, izrađivala sve traženo nakon čega ne bih dobila nikakav feedback. Od par poslodavaca sam dobila odgovor da su selekcijski postupak odgodili ili zatvorili, da sam prekvalificirana i slično. Uočila sam jedan izrazito veliki problem, a to je da mnoge tvrtke upravo testiranja koriste da bi besplatno dobili ideje i gotove projekte koje kasnije koriste i predstavljaju kao svoje. Par puta sam uočila vlastite ideje i tekstove na web stranicama i društvenim mrežama tvrtki u kojima sam aplicirala za poslove netom nakon poslanih rješenja.. To je ono što vas posebno zaboli jer dok se vi lomite i besplatno konstantno dajete svoje znanje u nadi da ćete dobiti posao, netko drugi od njih već profitira”, dodala je Dropulić.
O važnosti davanja povratne informacije odgovara Sandro Kraljević, psiholog i vlasnik tvrtke Mind Lab koja se bavi upravo razvojem potencijala i osobne i organizacijske izvrsnosti: “Ono što je važno naglasiti jest da su istraživanja pokazala da je nedobivanje pravovremene povratne informacije o rezultatima selekcije jedan od tri glavna razloga koji izravno narušavaju brend poslodavca (engl. employer branding). Tada se uvelike smanjuje vjerojatnost da se taj kandidat ponovno prijavi na neku poziciju u toj kompaniji te se povećava vjerojatnost da svoje "loše" iskustvo s kompanijom podijeli s drugim ljudima s kojima je u kontaktu, čime se loš brending kompanije može širiti gotovo pa eksponencijalno”.
Ovaj problem možda ne bi bio toliko dalekosežan da postoji zakonska regulativa, ali Zakon o radu se ne oslanja na ovaj tip aktivnosti, objašnjavaju iz Hrvatske udruge poslodavaca. Stresan put traženju posla za Katarinu je završio otvaranjem vlastitog obrta naziva PRogress MEDIA. Cijelo prošlogodišnje iskustvo zaokružila je malom agencijom, a da joj je u tome pomogao i iskorak na LinkedInu, uopće ne dvoji. Na svojem primjeru dala je primjer mnogim ljudima koji će se naći u ovakvoj ili sličnoj situaciji.
"Potrebno je maknuti stigmu da poslodavac bira radnika, biramo jedni druge. Moja inicijativa bila je poticaj mnogim mladim zaposlenicima, ali i poduzetnicima da razmisle o dosadašnjem procesu zapošljavanja, pokrenu teme o manjkavosti sustava, ali i da poduzmu konkretne akcije. Kako ćemo zadržati mlade i potaknuti ih da daju najbolje od sebe? Tako da im pružimo isto”, zaključila je Katarina Dropulić.
Izvor: Poslovni.hr