Hrvatska
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Ipak, daleko je to od zaposlenosti kakvu smo imali prije pandemije jer nam je u prosincu 2019. ona bila veća za 2,2 posto nego lani. U obrtu i slobodnim profesijama krajem prosinca bio je 183.981 zaposleni, što je 1.707 ili 0,9 posto manje nego u studenome.
Na godišnjoj razini zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama manji je za 1,4 posto. Jedna od rijetkih gospodarskih grana koja unatoč pandemiji bilježi veći rast jest građevina. Naime, u građevinarstvu je u prosincu porastao broj zaposlenih za 2,4 poto pa je u Hrvatskoj prošli mjesec bilo zaposleno 101.174 građevinara. S obzirom na prisilna zatvaranja ugostiteljskih objekata, koja traju sad već dva mjeseca, ondje je zabilježen i najveći pad zaposlenih i to za čak tri posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku potražnja za građevinskim radnicima i dalje raste jer raste i obujam građevinskih radova. Lani nam je potreba za građevinskim radovima porasla 4,2 posto u odnosu na godinu ranije. U studenom je tako obujam radova izvedenih na zgradama bio veći za 3,4 posto, a na ostalim građevinama za 5,5 posto u odnosu na studeni godinu dana ranije.
Trenutačno stanje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ukazuje kako u Hrvatskoj ima više slobodnih radnih mjesta nego što ima nezaposlenih. Prema podacima HZZ-a 164.760 radnih mjesta je slobodno, a na burzi je prijavljeno 164.511 nezaposlenih.
Izvor slike: Unsplash
