Hrvatska
Srbija
Crna Gora
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Poduzetnici ne bi bili poduzetnici da ne poduzimaju sve da pokreću svijet i kada im gospodarske prilike ne idu na ruku. Gospodarske krize, nevezano čime izazvane, pravim poduzetnicima su samo nova prilika iz trenutne situacije izvuku najbolje. Pokazali su to i u pandemiji.
Dok je većina građana prihvaća ili negirala postojanje virusa, dok su čekali da ga prebole ili da se proizvedu cjepiva, neki ljudi su to vrijeme iskoristili za osmišljavanje novih poslovnih projekata. Najbolje ideje nastaju silom prilika pa tako sve što su ljudi izumili nastalo je jer je nekoga toliko nerviralo postojeće stanje da je sve napravio da to promijeni i da sebi pa onda i ostalima olakša život.
Da to nije tako i dalje bismo šetali samo blatnim cestama, robu prali rukama na potocima, umjesto žarulje palili bismo svijeće... Pandemija za koju do prije godinu i pol dana nitko nije vjerovao da bi mogla zadesiti cijeli svijet jer smo takve scenarije samo gledali u hollywoodskim filmova, promijenila većinu poznatih nam navika. Rukovanje, grljenje i ljubljene preko noći je postala opasna radnja.
Uvela je propisna udaljenost čovjeka do čovjeka, sve se svelo na separaciju, otuđenost, što veći osamljenost. Tko god je mogao urede je zamijenio dnevnim boravkom, vikend šetnje po trgovačkim lancima svele su se na brzinsku kupnju. Cijeli svijet je preko noći postao globalna bolnica s maskama i dezinfekcijskim sredstvima.
U toj borbi protiv Covida-19, virusa koji je usmrtio 3,3 milijuna ljudi, a kada se zbroji ukupna količina toj prirodnog nam neprijatelja, sav virus koji kruži svijetom stane u žlicu čaja. Nevidljiv golim okom, uspio je paralizirati svijet.
No nije impresionirao baš svakoga jer neki poduzetnici su ovaj kolaps doživjeli kao poticaj. Diljem svijeta niknuli su proizvodi koji prije pandemije ne bi imali baš nikakvu svrhu i vjerojatno bi naišli na globalno ismijavanje. Novitete su smišljali od Hrvatske do Singapura i to u najbržem mogućem roku.
Od uređaja za zaprašivanje komaraca napravili uređaj za dezinfekciju
Obiteljska tvrtka Vemamedia iz Kutine godinama je proizvodila ručne uređaje za zaprašivanje komaraca, no zbog pandemije i novih potreba tržišta osmislili su uređaj za dezinfekciju. Glavni kreator priče u koju je na kraju uključena cijela obitelj jest ratno vojni invalid Stjepan Sviben koji se bacio u poduzetničke i inovatorske vode. Sa zaprašivanjem komaraca je krenuo iz osobnih potreba.
Na uređenoj vikendici u Lonjskom polju izluđivali su ga rojevi komaraca pa je sam osmislio stroj za zaprašivanje. Uz to je inače servisirao i strojeve za dezinfekciju, pa mu je tako u ruke usred pandemije stigla i pokvarena kineska naprava od 300 watta kojom su trebali dezinficirati prostorije Ministarstva unutarnjih poslova. Na kraju je napravio patent i sam složio svoj stroj te je posao krenuo takoreći sam od sebe. Za medije je Sviben rekao kako su ljudi stajali u redu dok im nije svakome napravio uređaj.
Hrvatski poduzetnici udružili se i osmislili uređaj koji zaustavlja koronavirus
Tvrtka Krokoteks iz Svetog Ivana Zeline početkom pandemije iznajmljivala je dezinfekcijske otirače, a onda im je na pamet palo da osmisle jedinstveni IPS uređaj za sprječavanje infekcija. Na kraju su se u projekt priključile još tri tvrtke te napravile uređaj koji mjeri temperaturu, dezinficira ruke, obuću i kontrolira pravilno nošenje maski.
- Promming iz Čakovca radi na kućištu uređaja, AVT iz Zagreba radi na termalnoj kameri, a URIHO radi na otiraču. Zajedno s njima odlučili smo razviti jedinstveni uređaj koji se zove IPS uređaj, uređaj za sprječavanje infekcija – rekao je za HRT Hrvoje Mandić, direktor Krokoteksa. Njihovi uređaji stoje na ulazima pojedinih državnih i javnih tvrtki, škola, vrtića...
Japanci izumili masku koja prevodi osam jezika
Japanski startup Donut Robotics kreirao je pametnu masku C-Face koja je dizajnirana za olakšanu komunikaciju za vrijeme društvenog distanciranja. U kombinaciji s aplikacijom prepisati diktat, pojačati volumen glasa korisnika i prevesti govor na osam različitih jezika, piše CNN.
Napravljena je od plastike i silikona, a ima ugrađen mikrofon koji se putem Bluetootha povezuje s mobilnim telefonom korisnika te može na japanski prevoditi kineski, korejski, vijetnamski, indonezijski, engleski, španjolski i francuski, kao i obratno.
Studenti izumili automat za točenje piva
Trojica nizozemskih studenata sa Sveučilišta u Eindhovenu, frustrirana zatvaranjem kafića, osmislili su automat koji čašu piva natoči za samo sedam sekundi. Aparat zvan Bierport je itekako koristan jer zbog svoje brzine mogao bi i u kafićima smanjivati gužve za šankovima.
Funkcionira poput automata za kavu ili grickalica. U planu je i proizvodnja aparata koji bi posluživali i druge vrste piće, a ne samo pivo. Riječ je o uređaju koji bi istovremeno mogao izbaciti pladanj s, recimo, čašom vina, dva bezalkoholna pića i tri piva. Zahvaljujući QR kodu, sustav pamti narudžbu i može je odmah pripremiti po želji kupca.
Roboti umjesto berača povrća
Izraelska tvrtka Tevel Aerobotics Technologies osmislila je leteće robote, koji koriste umjetnu inteligenciju za otkrivanje i branje zrelog voća. Tako manje bi voća propadalo. Ovakvi roboti štede novac i smanjiti rasipanje hrane zbog čega poljoprivrednici svake godine gube milijarde dolara, govore podaci objavljeni na stranicama Svjetskoga ekonomskog foruma.
I prije pandemija svijet se suočavao s globalnim manjkom sezonskih birača voća, a procjenjuje se da će ih do 2050. nedostajati pet milijuna. Zbog toga se i javila potreba za ovakvim inovacijama. FAR roboti mogu raditi 24 sata dnevno te prepoznaju i beru samo zrelo voće. Na jednoj lokaciji istodobno može raditi više robota bez opasnosti od sudaranja.
Pokretni mini uredi
Singapurska tvrtka Switch osmislila je kabine za radnike koji posao mogu obavljati bilo gdje sa svog prijenosnog računala. Sat vremena tri dolara. Ventilirani mali kompaktni prostori s dostupnim internetom mogu biti postavljeni diljem grada, po trgovačkim centrima ili bilo kojim javnim površinama.
Ideja je da djelatnici raznih tvrtki koji nemaju prostora da rade kod kuće ili nemaju mira pa žele se izolirati, mogu koristiti ovakvu kabinu za tri dolara po satu. Uvjet je samo da se u kabinama ne konzumiraju hrana i piće te da svaki korisnik nakon sebe prebriše stol dezinfekcijskim sredstvom. U kabinu se ulazi uz pomoć aplikacije Switch.
Kako poslovnu ideju pretvoriti u poslovnu priliku
Sve što vam padne na pamet iz potrebe da nešto promijenite na bolje i olakšate si život može biti potencijalno dobra poslovna ideja jer ako to muči vas, vjerojatno muči i mnoge druge ljude. Stručnjaci uvijek predlažu da prije nego krenete na drugi korak, a to je oblikovanje poslovne ideje, osmislite ih nekoliko. Ideje se oblikuju raznim metodama od kojih je najprimjenjivija takozvani 'brainstorming' (doslovce prevedeno 'oluja mozgova') pa fokus grupe te proučavanje sekundarnih podataka.
Ponekad je potrebno više vremena dok se ne osmisle korisne ideje te dok se osobe uključene u proces ne opuste. Tek tada počinje stvarni proces brainstorminga. Tematska se skupina obično sastaje nakon brainstorminga kako bi se osmišljene ideje analizirale te procijenio njihov potencijal, a čine ju 5 do 10 stručnjaka odnosno ljudi odabranih na temelju određenih zajedničkih obilježja.
Ovu skupinu mogu činiti poznanici ili prijatelji koji imaju različito obrazovanje, a posjeduju dovoljno informacija potrebnih za sudjelovanje u tematskoj skupini. Proučavanje sekundarnih podataka poput: izvještaja, podatci o stanju u industriji, razne baze i statistički podatci, najbolje rezultate daje nakon što ste već osmislili nekoliko poslovnih ideja.
Neke od najpopularnijih metoda (ali i poslovnih ideja) možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama:
• http://www.mindtools.com/
• http://www.brainstorming.co.uk/
• http://www.brainbashers.com/
• http://www.ebizstartups.com/
Elementi dobre poslovne prilike po HUP-u (Hrvatska udruga poslodavaca):
- Tržišna potražnja - ključni element u mjerenju radi li se samo o ideji ili i o prilici. Da bismo to razlučili moramo znati odgovore na sljedeća pitanja:
Možemo li i kako doći do kupaca?
Koliko kupaca očekujemo?
Kakve su mogućnosti za rast tržišta i tržišnog udjela?
Koliko je stabilno tržište?
- Struktura tržišta i veličina:
Je li tržište rascjepkano ili postoji mogućnost spajanja?
Kakav je potencijal tržišta?
Koliko možemo rasti na tom tržištu?
Koje su barijere ulaska na tržište?
Je li velika opasnost od novih konkurenata?
- Financijska analiza:
Koliki su nam troškovi?
Koliku maržu (razlika između cijene koju možemo postići na tržištu i troškova proizvodnje proizvoda / pružanja usluge) možemo ostvariti? Koliko kapitala moramo uložiti u pokretanje poslovnog pothvata?
Kada očekujemo da ćemo pokriti svoje troškove i početi poslovati s dobitkom?
Odabir ideja u 4 koraka koje se mogu postati dobra poslovna prilika po HUP-u:
1. Osmislite listu od što više ideja za poslovne pothvate (mislite na bilo koju nezadovoljenu ili loše zadovoljenu potražnju, na različite proizvode i usluge (i njihove zamjene) te njihove dobavljače. Bilo koja njihova slabost može biti izvor nove poslovne ideje.
2. Proširite listu što je više moguće. Razmislite o svojim osobnim interesima, željenom stilu života, vrijednostima koje imate i koje su vam važne, što mislite da radite dobro, što biste željeli raditi, čemu možete pridonijeti.
3. Pitajte najmanje troje ljudi što misle o idejama te ih zamolite da dodaju i neke svoje ideje, prijedloge koji eventualno proizlaze iz vaših ideja imajući u vidu vas kao nositelja tih ideja.
4. Zapišite zaključke, opažanja koja su proizašla iz vaših poslovnih ideja, vaših poželjnih značajki i sl. U ispitivanju i provjeravanju je li vaša poslovna ideja ujedno i poslovna prilika ne smijete zaboraviti na vrijeme. Dok vi trošite vrijeme na ispitivanje i analiziranje svoje poslovne ideje, ona će prestati biti prilika jer će je netko drugi uočiti i iskoristiti. Stoga, u svemu treba imati mjeru.
