Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Srbija
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
U svijetu u kojem se zdravi ljudi bore da osiguraju redovna mjesečna primanja, nerijetko zaboravljamo na one koji se prvenstveno bore s određenim zdravstvenim problemima, a poput svih imaju raznih potreba i želja.
Da bi ih ostvarili moraju imati određena primanja. Ljudi s invaliditetom i dalje su ugrožena manjina u svijetu rada jer mnogi poslodavci i djelatnici imaju predrasude i određene strahove. No činjenica jest da ovu skupinu ljudi, nevezano da li su se rodili s određenim zdravstvenim poteškoćama ili im ih je život donio, ima ih i visoko obrazovanih i mogu kvalitetno obavljati razne poslove.
Štoviše, to su ljudi koji ne trpe sažaljenje i koji se nadljudskim naporima trude da budu izjednačeni u svim poljima kojima mogu biti s ostalim radnicima. Osobe s invaliditetom trebaju proći proces upoznavanja i asimiliranja s radnom sredinom. Oni mogu biti odlični pa najbolji kandidati za obavljanje poslova bez obzira na svoju invalidnost ako im se pruži prilika.
Ljudi koji nisu nikada bili u kontaktu i druženju s recimo slabovidnim i slijepim osobama nemaju niti ideje za što su sve sposobni ovi ljudi. Oni svoje nedostatke nadomještaju izoštravanjem ostalih osjetila pa dolaze do razine da rade sve osim što ne mogu voziti. Važna je rutina i razumijevanje za njihove životne suputnike – pse vodiče. Hrvatska ima i odlične primjere zapošljavanja ove skupine. Neke primjere istaknuti su u jednom diplomskom radu gdje između ostalog stoji:
"Eight dots j. d. o. o. zapošljava slijepe i slabovidne osobe. Gotovo svi zaposlenici osobe su s invaliditetom. Tvrtka je izrasla iz Zadruge Relax i vodi salon za masažu. Djelatnici ističu da u svojem poslu žele biti najbolji na tržištu te im ne smeta zdravo, tržišno nadmetanje. Svi imaju stalne klijente s kojima rade već godinama, a to im je ujedno najbolje jamstvo vrijednosti i kvalitete. Sfera Visia j. d. o. o. tvrtka je koja zapošljava slijepe i slabovidne osobe, a njihova je vizija postići lidersku poziciju u integriranju i rehabilitaciji slijepih i slabovidnih osoba. Najpoznatiji projekt tvrtke ručno je izrađen „Sapun s točkicama“ čije točkice podsjećaju na Brailleovo pismo, što simbolizira slijepe i slabovidne..."
Osobe s invaliditetom su teško, a osobe s intelektualnim poteškoćama najteže zapošljiva kategorija nezaposlenih osoba. Najveći je problem što pri zapošljavanju u središte pozornosti dolazi njihov invaliditet, a ne njihove mogućnosti i sposobnosti za određeno radno mjesto.
Unatoč mjerama kojima se pokušava olakšati položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada te povećati njihovu zapošljivost, njihov položaj nije doživio dramatična poboljšanja. Kulturne, materijalne ili društvene prepreke na koje osobe nailaze ograničavaju ih u ravnopravnom sudjelovanju u životu zajednice.
Razlozi zbog čega se teško zapošljavaju:
-poslodavci nisu dovoljno informirani o mogućnostima i sposobnostima ove skupine
-nedostatan uvid u prirodu njihova invaliditeta
-društvena stigmatizacija -manjak razumijevanja
-nespremnost na prilagođavanje uvjeta rada za osobe s invaliditetom
- osobe s tjelesnom invalidnošću
- osobe s kroničnim bolestima
- osobe s oštećenjima sluha
- osobe s oštećenjem vida
- osobe s višestrukim oštećenjima
- osobe s poremećajima u glasovno-govornoj komunikaciji
- osobe sa psihičkim i organskim smetnjama
- osobe s intelektualnim poteškoćama
Rad ovakvim ljudima donosi razne prednosti. Osjećaj da privređuju, da unatoč tegobama ostvaruju ciljeve za koje su mislili da su nedostižni, prihvaćanje da zaista mogu puno toga napraviti i pridonijeti društvu i sebi vraća im volju i smisao za život. Nitko ne želi sjediti kod kuće sa svojim problemima i poteškoćama i primati 1500 kuna invalidnine, koliko ona iznosi u Hrvatskoj.
Taj iznos nije dostatan niti za osnovne životne potrebe. U Hrvatskoj se ljudi s invaliditetom zapošljavaju i dalje na kapaljku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prva tri mjeseca 2021. godine od 34.282 novozaposlenih, 477 ljudi s posebnim potrebama je dobilo posao.
Riječ je o 1,4 posto ukupne populacije zaposlenih prema statistici HZZ-a. Pandemije je dodatno pogoršala ovu statistiku jer prije godinu dana, kada je korona tek zakoračila na hrvatsko tlo, od siječnja do ožujka se zaposlilo 12,3 posto više ljudi s invaliditetom nego ove godine.
Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 451 osoba zaposlena je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 26 osoba (5,5%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (registriranje trgovačkog društva/obrta, ugovor o djelu i dr.).
Statistika pokazuje da i u ovoj kategoriji muškarci imaju prednost jer od ukupnog broja zaposlenih gotovo 54 posto su pripadnici jačeg spola. No ova razlika po spolovima kontinuirao se smanjuje. Prije dvije godine omjer je bio 60 : 40 za muškarce.
Gledajući po gradovima, u Zagrebu ima najviše zaposlenih ljudi s invaliditetom odnosno 14 posto ih radi u metropoli od ukupnog broja. Slijedi Zagrebačka županija s 43 zaposlene osobe s invaliditetom odnosno 9 posto te Sisačko-moslavačka županija s 41 zaposlenom osobom s invaliditetom ili 5,5 posto od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom.
Većina radnika iz ove skupine ima srednjoškolsko obrazovanje no ista je situacija i u općoj populaciji zaposlenih. Slijedi Zagrebačka županija s 43 zaposlene osobe s invaliditetom te Sisačko-moslavačka županija s 41 zaposlenom osobom s invaliditetom ili 5,5% od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom.
Prava i prednosti radnika s invaliditetom uređena su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ondje između ostaloga stoji da "poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju."
Ujedno je zakonom zagarantirano da poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti poticaje koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pod uvjetom da je osoba s invaliditetom upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
PickJobs: Novi poticaji za poslodavce prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom
Europska unija za svako desetljeće radi strategije koje bi trebale pomoći ljudima s invaliditetom da ostvaruju svoja radnička prava. Poduzetnici, političari, državnici i svi ostali koji imaju bilo kakvu moć i utjecaj u EU svjesni su da unatoč svemu što se radi da se ovoj skupini olakša proboj na tržište rada i dalje su suočeni s velikim preprekama.
Problem je što ih se svjesno ili ne gura na rub siromaštva i socijalne isključenosti. Strategije koje se rade u EU za cilj imaju osigurati da sve osobe s invaliditetom u Europi, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, dob ili spolnu orijentaciju:
- uživaju svoja ljudska prava
- imaju jednake mogućnosti i jednak pristup sudjelovanju u društvu i gospodarstvu
- mogu odlučivati o tome gdje, kako i s kim žele živjeti
- mogu se slobodno kretati EU
- om bez obzira na to koje su im potrebe za potporom, nisu više izložene diskriminaciji
Nova strategija sadržava ambiciozan skup mjera i vodećih inicijativa u različitim područjima i s nizom prioriteta, kao što su:
- pristupačnost: mogućnost slobodnog kretanja i boravka, ali i sudjelovanja u demokratskom procesu
- zadovoljavajuća kvaliteta života i samostalan život uz posebnu usmjerenost na proces deinstitucionalizacije, socijalnu zaštitu i nediskriminaciju na radnome mjestu
- ravnopravno sudjelovanje putem učinkovite zaštite osoba s invaliditetom od svih oblika diskriminacije i nasilja, pružanjem jednakih prilika i omogućivanjem pristupa pravosuđu, obrazovanju, kulturi, sportu i turizmu, uz jednak pristup svim zdravstvenim uslugama
- uloga EU-a da bude uzor drugim
- namjera EU-a da provede tu strategiju
- promicanje prava osoba s invaliditetom u svijetu
Poslodavci kao i njihovi djelatnici i suradnici trebaju također proći određenu edukaciju kako bi znali pristupati osobama s invaliditetom te im pružati priliku da postanu dio njihova tima. Svima je potreban određeni vremenski period za asimilaciju. Problem je i što su poslodavci i dalje slabo upoznati s mogućnošću korištenja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
