Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Srbija
Sjeverna Makedonija
Ukrajina
Albania
Kosovo
Austrija
Njemačka
Švicarska
Velika Britanija
Studiranje je samo po sebi stres, a kada se uz to mora i raditi da se preživi onda svaka iluzija o ležernom životu studenta punom tuluma i neprospavanih noći puca kao balončić od sapunice.
Studenti su kao i druge mlađe generacije posebno pod stresom u ova pandemijska vremena jer je sve na brzinu prebačeno online bez da su za to svi imali uvjete. Uglavnom se svi snalaze kako znaju u specifičnim uvjetima.
Nužno to i nije loše jer jednoga dana kada zakorače na tržište rada, bit će im puno lakše snalaziti se u kaosu i nepravdama s kojima će se susretati (barem je za sada tako u Hrvatskoj).
Silom prilike mnogi studenti i tijekom studija moraju raditi kako bi si isti platili i kako bi platili život u gradu u kojem studiraju, ukoliko nemaju u njemu obiteljski dom ili rodbinu. Zadnjih 17 godina u Hrvatskoj se studira po takozvanom bolonjskom sustavu koji je uveliko otežao studiranje uz rad jer mnogi fakulteti niti nemaju više takve opcije.
Prije 2004., kada se ovaj sustav implementirao u naše visokoobrazovne ustanove, studenti koji su imali stalni radni odnos studirali su izvanredno, a to je podrazumijevalo dvije glavne razlike od redovnih studenata:
- studij se obavezno plaćao
- nisu trebali slušati nastavu i skupljati potpise od profesora
No mana ovakvog načina studiranja je bila ta što nisu imali nikakva prava kakav imaju redovni studenti poput subvencioniranje prehrane, plaćeno zdravstveno osiguranje, razni studentski popusti, prava na smještaj u studentskim domovima i slično. Ni danas nemaju ta prava izvanredni studenti.
Ipak, rad uz studij ima i mnoge prednosti osim naravno zarade. Kao prvo ljudi koji odmah nakon srednje škole počnu raditi, vrlo mladi stječu i radno iskustvo i uvijek imaju nešto upisati u životopis. Kao drugo, kada si mlad sve ti se nekako lako i prašta.
Pogreške koje moraš raditi da bi uopće naučio zašto ih ne ponavljati, nitko ti neće zamjeriti. Možeš raditi apsolutno sve. Iako nitko nikada ne bi niti smio bilo koji rad i posao gledati kao podcjenjivanje, za studente početnički poslovi su idealni da steknu radne navike pa pranje posuđa, glancanje čaša, raznošenje novina, dijeljenje letaka i slično.
Takvi poslovi mogu biti odlična odskočna daska. Gdje god počinjali raditi, otvarate si razna vrata jer upoznavanjem ljudi iz poslovnog svijeta nikada ne znate tko u vama vidi 'ono nešto' što bi vas moglo lansirati u ozbiljnije poslove.
Mladi su s razlogom sanjari, a snovi se ostvaruju svima koji ih redovno sanjaju jer onda i podsvjesno rade na tome. Možda u zbiljni nisu ni nalik onome što se sanja, ali sigurno se ostvaruju. Važno je samo ne odustati i ne dati se pokolebati. Da je to istina što pišemo potvrđuju svi pojedinci koji su mijenjali svijet (bacite oko na multimilijardere – i oni su za neke bili samo sanjari...)
U bilo kojoj poslovnoj sredini, mladi djelatnici trebali bi učiti od starijih i iskusnih no to učenje ne podrazumijeva 'pametovanje'. Ključ je u sinergiji. Mladi su vičniji novim tehnologijama i prilagodbama na sve novo, a stariji imaju iskustvo koje klešu godinama i znaju kako si olakšati život u radnoj sredini, kako posložiti prioritete i s čime se vrijedi zamarati, a što ne treba doživljavati.
Kad ovakva dva radnika udruže snage, iz toga samo svaki može izvući najbolje, a poslodavac može biti samo zadovoljan. Pravo je pitanje kako i gdje kao student naći posao? Prva postaja svakako može biti Pick Jobs gdje osim oglasa uvijek možete dobiti i odlične savjete i smjernice gdje se i zašto zaposliti.
Ono što je pomalo razočaravajuće jest ponuda poslova na službenim stranicama Student servisa. Naime. Većina studenata će upravo ondje pogledati imali li što 'na lageru' da se zaradi, no od početka 2021. nema niti jednog oglasa. Važno je znati da je minimalna satnica za studente 26,56 po satu. Izvanredni studenti nemaju prava na studentske ugovore. Redovni studenti su i osigurani od ozljeda na radu.
Redovni studenti koji žele raditi prvo se trebaju registrirati odnosno upisati u bazu student servisa. Tek tada student može podići svoj studentski ugovor preko kojeg će mu se i isplatiti zarada. No i poslodavac kod kojeg će zaraditi dnevnicu ili plaću mora biti registriran u bazi student servisa. Oni koji prvi puta zapošljavaju studenta, mogu se registrirati tako da ispune obrazac za prijavu.
Popunjeni obrazac je potrebno potpisati i pečatirati te vratiti putem mail-a, poštom ili osobno u student servis. Nakon toga, student servis poslodavcu dodjeljuje šifru na temelju koje će studentima izdavati studentske govore.
Proces isplate preko studentskog ugovore
Studentima se plaća može isplaćivati po potrebi dakle tjedno, svaka dva tjedna, mjesečno, svaka dva mjeseca... Po pravilu student bi poslodavcu trebao dostaviti ugovor prije početka rada, a kada završi posao, poslodavac ispunjava donji dio studentskog ugovora, u kojem navodi neto iznos zarađen u tom razdoblju te se obavezno potpisuje i stavlja pečat.
Student se obavezno osobno treba potpisati na ugovore inače, isti ne može predati u student servis. Ugovor se predaje na posebnom šalteru za izdavanje računa. Na temelju tog studentskog ugovora, student servis sastavlja račun koji šalje natrag poslodavcu. Poslodavac zatim službeno ima rok od osam dana za plaćanje tog računa.
Oporezivanje studentskih ugovora
Većina studenata ne skine se na vrijeme s porezne kartice roditelja kojima su kao djeca bili olakšica. To je jako važno zbog pravoga plaćanja da roditeljima na kraju Porezna uprava ne zatraži povrat preplaćenih iznosa na račun 'olakšica za djecu.'
Dva praga iz isplatu putem studentskih ugovore
1. Prvi prag iznosi 15.000 kuna i odnosi na poreznu olakšicu roditeljima. Ukupan prihod ne odnosi se na akademsku godinu već na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Itekako je bitan datum isplate, odnosno ako je studentu u siječnju isplaćen ugovor za studentski rad u prosincu, ta se isplata broji u novoj godini.
Dok god student zarađuje manje od 15.000 kuna godišnje, on može biti porezna olakšica roditeljima Važno je naglasiti da ne prestajete biti porezna olakšica roditeljima odmah u trenutku kada prijeđete dozvoljen prag.
Naime, Porezna uprava će roditelje o tome izvijestiti pri godišnjoj provjeri, početkom godine. To znači da ako je student zaradio više od 15.000 kuna u prethodnoj godini, Porezna uprava zatražit će od roditelja da plati razliku, odnosno veći porez za prethodnu godinu kao da nije bilo porezne olakšice. Od 2019. godine stipendije više ne ulaze u prvi prag.
2. Drugi prag
Na iznos iznad 15.000,00 kuna obračunava se 24 posto poreza, no taj porez se obračunava tek kada se probije limit drugog praga koji iznosi 63.000 kuna. Dakle do 63.000 kuna, Porezna uprava vam neće zaračunati 24 posto poreza. Kada student zaradi preko 63.000,00 kuna, platit će 24 posto poreza i taj se iznos neće moći vratiti od Porezne uprave.
Primjer na računici:
1. Do rujna ste zaradili 62.000 kuna.
2. Plaća za listopad vam iznosi 4.000 kuna
3. Sljedećim ugovorom poslodavac će vam ispisati 4000 kuna plaće no dobit ćete 1000 kn (to je iznos do 63.000) na koji se ne obračunava porez + iznos od 3.000 (iznos koji prelazi prag) umanjen za 24 posto poreza (720 kn).
4. Na 720 kn još plaćate prirez po stopi propisanoj u mjestu prebivališta studenta (najviše 18%).
5. Na kraju ćete zaraditi ukupno 3.280 kune [1.000 + (3.000-720)] iako na ugovoru stoji iznos od 4.000 kuna.
Spomenuta porezna stopa od 24 posto i prirez primjenjivat će se na sve prihode u toj kalendarskoj godini preko studentskog ugovora nakon što se prijeđe drugi prag od 63.000 kuna. Iznosi pragova uređeni su Pravilnikom o porezu na dohodak.
PickJobs: Država mladima mora vratiti oko 700 milijuna kuna povrata poreza
Izvanrednim studentima poslodavac može platiti školarinu
Edukacija djelatnika koja je obavljena u poslovne svrhe, odnosno radi obavljanja djelatnosti poslodavca načelno je uvijek priznati trošak neovisno je li poslodavac obveznik poreza na dobit ili dohodak.
Naravno, edukacija treba biti namijenjena djelatnicima ili studentima koji imaju ugovor o radu kod svog poslodavca no nije važno da li je na određeno ili neodređeno. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit određeno je Porezno priznavanje troškova za obveznike poreza na dobit (npr. trgovačka društva). Za obveznike poreza na dohodak (npr. obrtnike) porezno priznavanje izdataka propisano Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.
Pravdanje troškova obrazovanja radnika
Poslodavac mora donijeti službenu odluku da se obvezuje radniku plaćati obrazovanje. Sve što je potrebno za pravdanje tih troškova su računi i ugovor o radu. Po tome se vidi na koga se odnosi edukacija, o kojoj vrsti edukacije se radi i kada je obavljena.
Sam poslodavac od ovakvog odnosa s radnikom može imati višestruku korist. Prvo, dobiva obrazovanog djelatnika, drugo osigurava se da isti nakon naobrazbe ne napusti poslodavca koji mu je to i omogućio tako što se potpisuje ugovor kojim se radniku uvjetuje da određeni broj godina mora ostati kod poslodavca koji mu je platio obrazovanje, u protivnom mora vratiti uplaćeni novac.
Nadalje, u slučaju obveznika poreza na dobit, za neke vrste obrazovanja i izobrazbe postoji mogućnost dodatnih olakšica, odnosno dodatnog umanjenja porezne osnovice sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Radnik se može i školovati van granica države u kojoj radim, a tada poslodavac plaća poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu po stopi 10 posto na ugovorenu bruto plaću.
