Zakon o radu –promjene u 2023. godini

Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.

Zakon o radu - nove promjene

Što se sve mijenja novim Zakonom? Izmjene su brojne, a izdvajamo sljedeće:

• na drugačiji način regulira se pitanje sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme odredbama koje propisuju veće zakonsko ograničenje mogućnosti sklapanja takvih ugovora,
• potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, kao rad od kuće radnika ili na daljinu, na način da se detaljnije reguliraju prava i obveze poslodavca i radnika,
• izmjenama u uređenju plaćenog i neplaćenog dopusta te novom odredbom koja uređuje pravo radnika na odsutnost s posla zbog hitnih razloga, omogućavaju se fleksibilniji uvjeti za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza,
• najveću novost u uređenju dodatnog rada radnika predstavlja činjenica da za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika,
• potpunije se uređuju zakonske odredbe o radu ustupljenih radnika putem agencija za privremeno zapošljavanje na način da će agencije sa svojim radnicima moći sklapati ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, a agencije neće imati ograničenje sklapanja prvog ugovora o radu na najduže 3 godine,
• dopuna zakonske odredbe prema kojoj radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu, ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a radnik je stekao uvjete za starosnu mirovinu.

Pogledajte u kojem slučaju će poslodavac morati platiti režije za rad od kuće!

 Zakon o neprijavljenom radu

Neprijavljeni rad ili poznatiji kao „rad na crno“ dugo je prisutan u gotovo svim djelatnostima, međutim nije postojao regulatorni okvir koji bi na sustavan način predstavljao mehanizam za borbu protiv takvog načina rada. 1. siječnja 2023., na snagu je stupio Zakon o neprijavljenom radu. Njime se definira neprijavljeni rad, uređuju mjere za njegovo suzbijanje, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada te odgovornost za povrede Zakona. Važno je da poslodavci budu upoznati s postupkom prelaska radnika iz neprijavljenog u prijavljeni rad te postupanjem inspekcije i nadležnih tijela prilikom utvrđivanja postojanja neprijavljenoga rada, jer Zakon propisuje vrlo visoke kazne za poslodavce koji ne prijavljuju svoje radnike i opetovano krše obveze iz Zakona, a previđa se i javna objava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Trgovine se zatvaraju nedjeljom

Po novome, većina trgovina nedjeljom bi trebala biti zatvorena, a zbog sezonskih razloga dopušteno je 16 radnih nedjelja po izboru poslodavca. Što se tiče reguliranja radnog vremena u trgovini, izmjenama se ograničava rad nedjeljom i praznicima na način da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote.

Ograničenje rada ne odnosi se na prodavaonice u sastavu određenih poslovnih cjelina. Tako će nedjeljom moći raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina (kolodvori, luke, zrakoplovi, trajekti), benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te zaštićenih područja prirode. Ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu.

Pogledajte koje su pravne obveze u slučaju rada od kuće!

Novosti u prehrani radnika

Od 1. siječnja 2023. izmijenjen je način određivanja neoporezive naknade za prehranu radnika. Neoporezivi iznosi više neće biti određeni na godišnjoj, nego na mjesečnoj razini i iznositi će 500,00 kn mjesečno u novcu odnosno 1.000,00 kn mjesečno ako se prehrana omogućava na temelju vjerodostojnih isprava.

Time se omogućava da se za radnika i unutar godine promijeni način nadoknade troškova za prehranu. Stoga, primjerice, radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca, pri čemu je kod bivšeg poslodavca ostvarivao naknadu za prehranu temeljem vjerodostojne dokumentacije, kod novog poslodavca može ostvarivati paušalnu novčanu naknadu u mjesečnom neoporezivom iznosu od 500,00 kn. Isto vrijedi i u slučaju promjene načina nadoknade troškova prehrane kod istog poslodavca. Pri tome će se moći odjednom neoporezivo isplatiti odnosno omogućiti primitak za više propuštenih mjeseci istog poreznog razdoblja, tj. moći se isplatiti za mjesece unatrag, ali više ne unaprijed.