U ovim zemljama prosječna cijena hektara iznosi 4000 eura. Ipak u jugozapadnom dijelu Bugarske cijena zemlje daleko je niža nego igdje u Europi te se može kupiti za svega 1000 eura po hektaru. To nije slučaj s ostatkom Bugarske jer u sjeveroistočnoj regiji ona vrijedi nešto više od 6900 eura po hektaru. U sjevernom i središnjem dijelu polako pada pa prosječno košta 5.000 eura.
U Estoniji je prosječna cijene hektara zemlje 3.175 eura, u Hrvatskoj 3.285 eura, u Latviji 3.855 eura, u Slovačkoj 3.430 eura, u Rumunjskoj 4.900 eura dok je u Mađarskoj 4.630 eura. Ove europske cijene su pravi sitniš naspram recimo Kanarskih otoka. Ondje jedan hektar košta koliko i prosječna kuća imućnijeg saborskog zastupnika u Hrvatskoj. Prosjek im je po hektaru čak 133.860 eura.
Za oko 100.000 eura hektar zemlje može se kupiti u nizozemskoj pokrajini Flevoland. Nizozemci koji nisu spremni izdvojiti tolike iznose zadovolje se jeftinijim dijelovima zemlje na istoku gdje hektar stoji oko 77.280 eura. Belgija također drži vrtoglave cijene zemljišta. Kod njih je prosjek 58.500 eura po hektaru. Slična je situacija i u Grčkog gdje se ta cijena vrti oko 55.500 eura, prenosi Agroklub.com.
Inače, ovi iznosi ovise o nizu čimbenika: od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.) do tržišne snage ponude i potražnje.
Na nisku vrijednost obradivog zemljišta u Hrvatskoj utječu brojne slabosti koje prate hrvatsku poljoprivredu poput rascjepkanosti zemljišta, niske produktivnosti proizvodnje te slabih agrotehničkih mjera. Naši susjedi Slovenci cijene svoje obradivo tlo gotovo pet puta viša ( 16.876 eura), a Talijani čak 11 puta više (33.538 eura) od nas. U Srbiji je prosječna cijena oko 13.000 eura po hektaru.
Izvor slike: Unsplash