Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju 2025. bile su u prosjeku više za 3,1% u odnosu na travanj prošle godine. Međutim, kada se koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), kojim se uspoređuju članice eurozone, taj rast iznosi čak 3,9%.
Hrvatska i dalje u "top 3" po inflaciji u eurozoni
Time se Hrvatska našla u samom vrhu po inflaciji unutar eurozone, uz Estoniju (4,4%) te Latviju i Nizozemsku (4,1%). S istom stopom kao Hrvatska (3,9%) je Slovačka. Ostale članice eurozone bilježe niže stope, što znači da se Hrvatska i dalje bori s relativno visokom inflacijom unatoč silaznom trendu.
Inflacija u padu, ali usluge i hrana najviše poskupljuju
Iako je međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u silaznoj putanji — iznosila je 4% u siječnju, 3,7% u veljači i 3,2% u ožujku — travanjska brojka od 3,1% pokazuje da pad usporava. Glavni krivci za aktualna poskupljenja su usluge, koje su na godišnjoj razini skočile za čak 6,1%, te hrana, piće i duhan, čije su cijene porasle za 4,1%. S druge strane, energija bilježi blagi rast od 1,1%, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi gotovo stagnirali (+0,3%).
Na mjesečnoj razini (travanj u odnosu na ožujak), cijene su porasle za 0,6%, uz najveći skok kod industrijskih proizvoda (+1,7%) i usluga (+0,8%).
Inflacija u eurozoni stabilna, ali hrana skače
Na razini eurozone inflacija je u travnju iznosila 2,2%, što je stabilno u odnosu na ožujak. No, rast cijena svježe hrane od 4,9% bio je najjači od početka prošle godine, neutralizirajući pad cijena energije (-3,5%). Usluge su u zoni eura poskupjele za 4,1%, što znači da pritisak na životni standard građana i dalje postoji, iako je energija postala jeftinija.
Što možemo očekivati?
Premda su podaci o padu inflacije ohrabrujući, struktura rasta cijena pokazuje da su troškovi života, osobito usluga i hrane, i dalje visoki. Za Hrvatsku, koja se već nekoliko mjeseci drži među najinflatornijim zemljama eurozone, to znači nastavak pritiska na kućne proračune.
Ako se trendovi u eurozoni nastave, možemo očekivati daljnje smanjenje inflacije prema ciljanim 2%, no za građane i poduzeća najveći izazov ostaje visoka cijena osnovnih životnih potreba.