Bojkoti kao oblik protesta: Analiza nedavnih događaja u Hrvatskoj

Početkom 2025. godine, Hrvatska se suočila s valom građanskog nezadovoljstva usmjerenog prema rastućim cijenama u trgovinama, trgovačkim lancima i benzinskim postajama. Ovo nezadovoljstvo kulminiralo je organizacijom nekoliko bojkota, od kojih je prvi održan 24. siječnja 2025. godine. Inicijativa je potekla od stranice "Halo, inspektore" putem Facebooka, a podržale su je potrošačke udruge, sindikati, političke stranke, pa čak i Ministarstvo gospodarstva.

Razlozi za pokretanje bojkota

Glavni povod za organizaciju bojkota bio je kontinuirani rast cijena osnovnih proizvoda i usluga, što je značajno opteretilo kućne budžete građana. Prema podacima, Hrvatska je zabilježila jedan od najviših porasta potrošačkih cijena u Europi, što je dovelo do masovnog izražavanja nezadovoljstva i frustracije među potrošačima.

Građani smatraju da trgovci neopravdano povećavaju cijene kako bi ostvarili veće profite, bez obzira na kupovnu moć stanovništva. Ovakva percepcija dodatno je pojačana medijskim izvještajima o rekordnim zaradama pojedinih trgovačkih lanaca, što je izazvalo osjećaj nepravde i potrebu za djelovanjem.

Podrška i reakcije građana

Bojkot je naišao na široku podršku različitih društvenih skupina. Sindikati su istaknuli da je ovo jasna poruka građana trgovcima s previsokim cijenama da neće kod njih kupovati. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) izjavio je da građani ukazuju na nezadovoljstvo visokim cijenama te njihov utjecaj na kvalitetu života.

Stranica "Halo, inspektore" pozvala je građane na cjelodnevni bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih postaja, potičući ih da se za taj dan opskrbe kao da je nedjelja. Ova inicijativa brzo je postala viralna, a mnogi su građani izrazili spremnost sudjelovati u bojkotu kako bi poslali snažnu poruku trgovcima.

Provedba i rezultati bojkota

Prvi bojkot održan je 24. siječnja 2025. godine, a prema izvještajima, mnoge trgovine zabilježile su smanjen promet tog dana. Neki trgovački lanci pokušali su neutralizirati učinak bojkota nudeći posebne popuste upravo na dan bojkota, no mnogi su potrošači ostali dosljedni i suzdržali se od kupovine.

Nakon prvog bojkota, uslijedilo je nekoliko sličnih akcija. Posebno je zanimljiv bio četvrti bojkot, održan 14. veljače 2025. godine, na koji su pozvali srednjoškolci koji je uključivao bojkot pekara i pekarskih proizvoda na svim prodajnim mjestima.

Ovi bojkoti privukli su pažnju i izvan granica Hrvatske. Njemački mediji izvještavali su o nezadovoljstvu hrvatskih građana visokim cijenama, ističući da su turisti godinama svjesni visokih cijena, a sada je i domaćem stanovništvu "stigla voda do grla".

Smanjenje interesa i aktivnosti na društvenim mrežama

Unatoč početnom entuzijazmu i masovnoj podršci, s vremenom je došlo do smanjenja interesa za bojkotima na društvenim mrežama. Pozivi na nove akcije postali su rjeđi, a diskusije o bojkotima gotovo su nestale iz javnog prostora.

Postoji nekoliko mogućih razloga za ovaj pad interesa:

1. Zasićenje i umor građana: Nakon nekoliko uzastopnih bojkota, dio građana mogao je osjetiti umor ili sumnju u učinkovitost takvih akcija, posebno ako nisu vidjeli konkretne promjene u cijenama ili poslovnoj politici trgovaca.
2. Nedostatak medijske podrške: Mediji su u početku intenzivno pratili bojkote, no s vremenom je njihova pažnja splasnula, što je dovelo do manjeg informiranja javnosti i smanjenja interesa.
3. Trgovačke strategije: Neki trgovački lanci mogli su prilagoditi svoje strategije, poput uvođenja privremenih popusta ili marketinških kampanja, kako bi umanjili učinak bojkota i vratili kupce.
4. Promjene na društvenim mrežama: Algoritmi društvenih mreža često favoriziraju nove i aktualne teme, što znači da su pozivi na bojkote s vremenom izgubili na vidljivosti, a korisnici su se okrenuli drugim temama.