Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: Izazovi, potencijal i nužnost strateškog smjera

Riječ je o dokumentu od ključne važnosti za pozicioniranje Hrvatske u globalnoj utrci za razvoj i primjenu AI tehnologija, koja već sada snažno utječe na ekonomsku i političku snagu pojedinih država.

Tri stupa razvoja

Nacionalni plan, kako je najavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, trebao bi se temeljiti na tri stupa: definiranju javnih politika, ulaganju te primjeni umjetne inteligencije. U procesu izrade dokumenta sudjelovat će, osim državnih tijela, i privatni sektor te akademska zajednica. Iako konkretan sastav radne skupine još nije poznat, uključivanje svih relevantnih dionika ključno je za postizanje kvalitetnog, sveobuhvatnog rješenja.

Planirana područja obuhvatit će obrazovanje i razvoj vještina, digitalizaciju privatnog sektora, financijske poticaje te zaštitu prava građana i privatnosti. Upravo je posljednji segment, kako je naglasio ministar, posebno osjetljiv i važan u kontekstu balansiranja između tehnološkog napretka i sigurnosti pojedinaca.

EU zaostaje, a Hrvatska kasni

Izvješća poput onog Stanford AI Indexa za 2025. pokazuju jasnu dominaciju SAD-a i Kine u razvoju umjetne inteligencije. Prošle godine Amerikanci su razvili čak 40 značajnih AI modela, Kinezi 15, dok je cijela Europa proizvela samo tri. WIPO-ovo izvješće o patentima iz GenAI područja dodatno potvrđuje slab europski rezultat – u top 5 država po broju prijavljenih patenata nije se uvrstila nijedna europska zemlja.

U tom kontekstu, Hrvatska se nalazi u još nepovoljnijoj poziciji. Naša AI scena obuhvaća svega 84 tvrtke koje su zajedno osigurale 107 milijuna dolara investicija. U tablicama značajnih AI modela i investicija, Hrvatske jednostavno nema. Taj podatak nije samo statistički signal, već i poziv na hitnu akciju.

Dug put do jasne strategije

Unatoč tome što se o Nacionalnom planu govori još od 2023. godine, stvarni napredak usporila je reorganizacija ministarstava nakon formiranja nove Vlade. Digitalizacija je prešla pod nadležnost Ministarstva pravosuđa, a plan se počinje izrađivati ispočetka. To dodatno prolongira ionako kasno uključivanje Hrvatske u strateško planiranje razvoja AI-a.

Poseban izazov predstavlja i manjak proaktivnosti u korištenju dostupnih EU sredstava. Europska unija planira investirati 20 milijardi eura javnog novca u AI infrastrukturu, uključujući gigatvornice visokih performansi za treniranje i testiranje modela. Međutim, Hrvatska nije među 13 država u kojima će se graditi takva infrastruktura. Razlog? Izostanak strateškog plana koji bi bio temelj za povlačenje sredstava.

Prilika koja se ne smije propustiti

AI nije prolazni trend. Riječ je o tehnologiji koja će redefinirati ekonomiju, tržište rada, obrazovanje, sigurnost i svakodnevni život. Ako Hrvatska želi ostati konkurentna, mora stvoriti regulatorni, obrazovni i investicijski okvir koji će omogućiti razvoj domaćih rješenja i pozicioniranje na europskoj i globalnoj AI sceni.

Već je propuštena prilika s reindustrijalizacijom i strateškim pozicioniranjem IT sektora. U eri umjetne inteligencije, pogreške iz prošlosti si više ne možemo dopustiti.

Formiranje Nacionalnog plana za umjetnu inteligenciju i njegova pravodobna provedba nisu više stvar izbora, već nužnost. To je ključan korak prema stvaranju pametne, digitalno spremne i globalno relevantne Hrvatske. Vremena za odgodu više nema.