Najnoviji podaci DSZ-a kažu da nam je BDP 2018. rastao više od očekivanog, a 2020. je u padu 15,1 posto

Rezultati pokazuju da je realni porast bio i veći od svih procjena. Tako je BDP u 2018. realno porastao za 2,8 posto u odnosu na 2017. Za 0,2 posto je veći od onoga što se očekivalo.

Ujedno je Državni zavod za statistiku objavio godišnji BDP za razdoblje od 1995. do 2019. iz kojeg se vidi kako je najveći godišnji rast BDP-a zabilježen 1997. Te je godine BDP porastao za 6,2 posto u odnosu na 1996. godinu. U negativnoj statistici najveći pad BDP-a do sada je zabilježen 2009. kada je pao za 7,3 posto u odnosu na godinu ranije. Privremeni statistički podaci 2019. godinu pokazuju rast realnog BDP-a za 2,9 posto u odnosu na 2018. godinu.

U tekućoj godini možemo samo nagađati koliki će biti realan pad jer pandemijsko zatvaranje obrta i tvrtki i hladno održavanje svih djelatnosti koje su mogle preseliti djelatnike da privremeno rade od kuće, uvelike je utjecalo na gospodarstvo. U konačnici će se sve to negativno odraziti i na BDP.
Iz Državnog zavoda za statistiku navode kako su se okolnosti povezane s COVID-19 odrazile i na dostupnost i pouzdanost podataka i informacija koje se koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

Osobito su imali poteškoća s prikupljanjem informacija u uslužnim djelatnostima. Zbog toga će biti i većih revizija. Za sada procjene DZS-a pokazuju da je u drugom tromjesečju BDP realno manji za 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ne treba imati staklenu kuglu da već sada zaključimo kako će u statistikama stajati 2020. kao godina najgorih stopa po pitanju BDP-a od samostalnosti države. Do tada se možemo tješiti podacima iz prethodnih godina. Bruto dodana vrijednost (BDV) je u 2018. iznosila 385,4 milijarde kuna (tekuće cijene).

- Na realni rast BDP-a najviše je utjecao rast bruto dodane vrijednosti u djelatnosti trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala. Na realni rast BDP-a s rashodne strane najviše je utjecao rast izdataka za konačnu potrošnju kućanstava te rast bruto investicija. Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan - navode statističari u priopćenju o godišnjem BDP-u za razdoblje 1995. do 2019. godine.

Po podacima iz godišnjeg obračuna, BDP po stanovniku je u 2018. godini iznosio 94.204 kune, što je za oko 5,9 posto više nego godinu prije kada je iznosio 88.986 kuna. Prema istoj statistici Hrvatska je 2018. godine imala 4,09 milijuna stanovnika, što je za gotovo 40 tisuća manje nego godinu prije (kada je to bilo 4,13 milijuna). Riječ je o godišnjem prosjeku broja stanovnika koji je izračunat kao prosjek stanja na zadnji dan u godini prema podacima statistike demografije.

Izvor slike: Freepik