Analiza FINA-e: Dvostruko veći rast broja poduzetnika u Hrvatskoj u proteklih 18 godina

Ukupni prihodi poduzetnika u 2019. godini u iznosu od 796,1 milijardu kuna, u odnosu na 2002. godinu, veći su za 403,9 mlrd. kn ili za 103,0%, navodi Financijska agencija u analizi “Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske od osnutka Registra, od 2002. do 2019.“.

“Prema zakonskim i podzakonskim propisima, trgovačka društva i trgovci pojedinci te poslovne jedinice poduzetnika sa sjedištem u stranoj državi, dužni su od travnja 2003. svoje godišnje financijske izvještaje (GFI) dostaviti Financijskoj agenciji koja vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja. Od 2008., trgovačka društva dužna su dostaviti GFI za statističke i druge potrebe te za javnu objavu, a ostali obveznici samo za statističke i druge potrebe. Registar godišnjih financijskih izvještaja osnovan je po uzoru na takve registre u članicama EU, kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja te o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit”, istaknuto je.

Prema Fini, u posljednjih 18 godina poduzetnici u Hrvatskoj poslovali su pozitivno i iskazivali neto dobit, s tim da je 2019. najbolja godina po njihovom ukupnom financijskom rezultatu: “U 2019. godini, ostvareno je 31,3 mlrd. kn neto dobiti, što je najveća neto dobit u proteklih 18 godina. Najveće prihode u 2019. ostvarila je INA u iznosu od 21,6 mlrd. kn, dok je najveću dobit razdoblja, u iznosu od 1,1 mlrd. kn, iskazao HEP."

U Registru je za 2019. prikupljeno i obrađeno 136.260 godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, obveznika poreza na dobit bez financijskih institucija, što je u odnosu na početnu promatranu godinu (2002.), dvostruko više poduzetnika (114,4%). Udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti bio je najmanji 2010. (57,4 %), a najveći 2002. (70,9%) i 2003. godine (71,0%).

Analiza poslovnih rezultata poduzetnika u proteklim godinama, kako se navodi u izvještaju, ukazala na značaj maloga broja poduzetnika na ukupne financijske rezultate poduzetnika Hrvatske. Tako je bilo i u 2019. kada je prvih 10 poduzetnika po visini ukupnih prihoda ostvarilo 79,7 milijardi kuna ili 10,0% od 796,1 milijardu kuna ukupnih prihoda 136.260 poduzetnika, a prvih 100 poduzetnika ostvarilo je 227,3 milijarde kuna ili 28,6% ukupnog prihoda.

Njihova analiza pokazuje da je INA s udjelom od 2,7% u ukupnim prihodima, daleko ispred svih kao i proteklih godina. HEP s ostvarenih 10,5 milijardi kuna i Konzum plus sa 7,7 milijardi kuna, na drugom su i na trećem mjestu, i zajedno u ukupnim prihodima poduzetnika Hrvatske imaju udio od 2,3%, što znači da tri prvorangirana društva imaju udio u ukupnim prihodima poduzetnika od 5,0%.

Relativno mali broj poduzetnika imao je i vrlo značajan utjecaj u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja poduzetnika u 2019., i kako navode to potvrđuju podaci o udjelu prvih 10 poduzetnika po ostvarenoj dobiti razdoblja od 5,7 milijardi kuna, što je 11,7% ukupno ostvarene dobiti razdoblja kod svih poduzetnika RH.

“Prvih 100 poduzetnika po dobiti razdoblja ostvarilo je 16,2 milijarde kuna ili 33,2% dobiti svih poduzetnika Hrvatske. U 2019. godini, najveću je dobit u razdoblju ostvario  HEP u iznosu od 1,1 milijardu kuna, na drugom je mjestu PLIVA Hrvatska s 984,4 milijuna kuna dobiti, a na trećem mjestu Hrvatski Telekom sa 717,1 milijun kuna”, napisano je u izvještaju.

Broj zaposlenih u promatranom je razdoblju bio najveći 2019. godine i iznosio ukupno 969.776, a najmanji 2002. godine kada su imali 754.186 zaposlenika. Od 2002. do 2008. broj zaposlenih je rastao, dok se od 2009. do 2014. u pravilu smanjivao.

Od 2014. godine, broj zaposlenih je kontinuirano rastao i u tom je razdoblju povećan za 139.660. Prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u promatranom razdoblju bio je najveći 2002. kada je iznosio 11,9 zaposlenih po poduzetniku, a 2019. taj prosjek bio je 7,1 zaposlenih po poduzetniku.

“Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih na razini svih poduzetnika RH obračunata je u 2019. kada je iznosila 5.815 kuna, što je 80,6% više u odnosu na 2002. kada je obračunata najniža prosječna mjesečna neto plaća u promatranom razdoblju bila 3.219 kuna”, vidljivo je iz Finine analize.