Zanimljivosti

Europa radi na uvođenju digitalnog eura, a Hrvati, Nijemci i Austrijanci se ne odvajaju od gotovine

author
Europska centralna banka radi na uvođenju digitalnog eura, no ne treba mu se nadati prije 2025. Sve što se kod bitcoina navodi kao prednost, teško je očekivati da će se primjenjivati kod digitalnih valuta koje bi kontrolirale centralne banke...

Digitalna valuta bitcoin natjerala je svjetske centralne banke da se i same okreću digitalizaciji pa tako već do ljeta Europska unija trebala bi testirati digitalni euro. Kampanja se provodi već mjesecima, a pandemija koja je natjerala čovječanstvo da se okrene internetskoj kupovini te da minimalno koristi gotovinu, samo požuruje ovaj proces.

Sve što se kod bitcoina navodi kao prednost, teško je očekivati da će se primjenjivati kod digitalnih valuta koje bi kontrolirale centralne banke. Naime, vrijednost bitcoina kreiraju isključivo korisnici, ljudi. Kako se radi o decentraliziranoj digitalnoj valuti za nju ne postoji centralna banka ili administrator i sustav je otvorenog koda što znači da ga nitko ne posjeduje i svatko može sudjelovati u njegovom razvoju.

PickJobs: Hrvati zaziru od digitalnih valuta, a zahvaljujući Bitcoinu u svijetu već postoje kripto milijarderi

Za razliku od bitcoina, digitalni euro nadzirala bi Europska središnja banka (ECB) i on bi bio elektronički novac središnje banke dostupan svim poduzećima i građanima. Kod bitcoina se zna dogoditi da kupci zaborave lozinke na koje su pohranjeni, a no kod digitalnog eura Europska središnja banaka bi u svakom trenutku imala podatke o svakom izdanom e-euru.

Prema dosadašnjim pojašnjenjima digitalnim eurom se ne želi zamijeniti novčanice već bi to bila samo dopuna gotovini. Dok bitcoinu vrijednost oscilira, ali i naglo raste jer sami korisnici na to utječu, kod e-eura središnja banka odnosno država bi jamčila stabilnost.

Hrvatska vodi svoje monetarne borbe. Još nije ušla ni u eurozonu. I dalje se spominju dva datuma uvođenja eura – jedan je za dvije godine, a drugi 2025. Moglo bi se dogoditi da u godini kada Hrvatska uvede euro, ostale zemlje Europske unije zakorače u digitalni euro. No to su sve za sada samo pretpostavke.

 

 

Više od 80 posto centralnih banka već istražuju digitalne valute. Najdalje je u tome otišla Kina koja već neko vrijeme testira korištenje e-juana. Stručnjaci tvrde da bi Europskoj uniji trebalo maksimalno 18 mjeseci da riješi tehnički dio oko uvođenja e-eura no nije poznato koliko su tog posla već odradili pa je više bave prezentacijom i privikavanjem građana Europe na ovu ideju. Interes centralnih banaka za kripto valutama raste kako raste interes svjetskih kompanija prema bitcoinu.

Facebook još od 2019. najavljuje uvođenje vlastite kriptovalute libre. Iako je prvotna zamisao bila da libra bude više nalik bitcoinu, prevladala je opcija da libra bude vezana u dolar. Neupitno je da bi Facebookova valuta uzdrmala postojeći monetarni sustav s obzirom na doseg koji ova društvena mreža ima na svjetsku populaciju. Pod takvim pritiskom centralne banke su primorane uhvatiti se u koštac s tehnološkim inovacijama.

Prije aktivnog uvođenja digitalnih vaulta od strana centralnih banaka, europski monetarni sustav treba riješiti tekuće probleme. Jedan od njih je ograničavanje plaćanja gotovinom kako bi se spriječilo pranje novca. U većini europskih zemalja bilježi se porast bezgotovinskog plaćanja, ali ne u Hrvatskoj. Po tom pitanju zaostaju i Njemačka i Austrija.

No promjene se uvode kad većina za to ima potrebe, zato e-valute sve su bliže stvarnoj realizaciji. Njemačka, Austrija i Hrvatska i daje čvrsto gaje 'ljubav' prema gotovini.

Ključne informacije o e-euru i Hrvatskoj:

1. U 2020. u Hrvatskoj se od 10 transakcija, 8 plaćalo u gotovini. Po tome smo bliski Nijemcima i Austrijancima.

2. Prije digitalnih valuta EU se mora izboriti za ograničenje plaćanja u gotovinu pa Europska komisija priprema za to akcijski plan – žele ograničenje plaćanja gotovinom na 10.000 eura

3. Do ljeta ove godine Europska središnja banka iz Frankfurta odlučit će hoće li i kada uvoditi digitalni euro.Prošli su već javno savjetovanje

Privatnost, sigurnost, korištenje u cijeloj eurozoni, izbjegavanje dodatnih troškova i mogućnost offline upotrebe, uvjeti su koje građani EU očekuju i traže od Europske centralne banke kod uvođenja e-eura. Iako se centralne banke žure da uđu u korak s bitcoinom, ne treba očekivati ovaj novac prije 2025.

Kako bi razjasnila sve detalje Europska centralna banka na svojim stranicama objavila je odgovore na najčešća pitanja vezana za uvođenje digitalnog eura. 

1. Da li bi digitalni euro zamijenio gotovinu?

Ne, digitalni euro nadopunio bi gotovinu, a ne ga zamijenio. Novac će i dalje biti dostupan u eurozoni. Digitalni euro funkcionirao bi zajedno s gotovinom kao odgovor na rastuću potražnju potrošača za digitalnim plaćanjem, na brz i siguran način.

2. Kakve bi posljedice digitalno izdavanje eura imalo za bankarski sektor?

Digitalni euro ne bi trebao imati negativne posljedice za financijski sektor. Uzet ćemo u obzir sljedeće zahtjeve:

a) digitalni euro trebao bi se uglavnom koristiti kao sredstvo plaćanja, a ne postati instrument za financijska ulaganja

b) nadzirani posrednici trebali bi biti uključeni u rukovanje digitalnim euro

3. Zašto bi digitalni euro bio bolji od stablecoina i kripto-imovine?

Digitalni euro bio bi novac središnje banke. To znači da bi ga podržavala središnja banka, osmišljena da udovolji potrebama građana: bila bi bez rizika i poštivala privatnost i zaštitu podataka. Središnje banke imaju mandat održavati vrijednost novca, neovisno o njegovom fizičkom ili digitalnom obliku.

Stabilnost i pouzdanost stabilnih kovanica u konačnici ovise o entitetu koji ih izdaje te o vjerodostojnosti i izvršnosti njihovog zaloga da s vremenom održe vrijednost. Privatni izdavači također mogu koristiti osobne podatke u komercijalne svrhe. Ne može se utvrditi identitet osobe odgovorne za kripto imovinu, što znači da se potraživanja ne mogu izvršiti.

4. Hoće li se digitalni euro temeljiti na tehnologiji raspodijeljene knjige (DLT) kao što je Blockchain?

Eurosistem eksperimentira s različitim pristupima i tehnologijama kako bi digitalni euro postao dostupan. To uključuje i centralizirana i decentralizirana rješenja kao što je DLT. No, odluka još nije donesena.

5. Da li bi digitalni euro bio alternativna valuta unutar Eurosustava?

Ne - digitalni euro bio bi samo još jedan način plaćanja u Europi, našoj jedinstvenoj valuti. Bilo bi konvertibilno jedan u jedan s novčanicama. Digitalni euro odgovorio bi na razvoj građana i tvrtki koji preferiraju digitalna plaćanja.

6. Zašto bi potrošači željeli koristiti digitalni euro?

Digitalni euro bio bi digitalno sredstvo plaćanja koje je jednako sigurno, jednako jednostavno za upotrebu i jeftino kao što je gotovina danas. Bilo bi besplatno za ljude koji ga koriste za osnovne potrebe plaćanja, a mogao bi se koristiti svugdje unutar eurozone.

U svijetu u kojem građani sve više izvršavaju plaćanja elektroničkim putem i u kojem tržište digitalnih plaćanja nastavlja rasti, digitalni euro pružit će dodatni izbor svima - kućanstvima, malim poduzećima i velikim poduzećima - za plaćanje novcem središnje banke. Primateljima plaćanja, poput trgovaca i malih poduzeća, digitalni euro pružit će dodatno sredstvo za primanje plaćanja od njihovih kupaca. Digitalni euro također može ponuditi napredne funkcije, poput značajki automatskog plaćanja ili korištenja nekog oblika digitalnog identiteta.

7. Što ako središnja banka izvan europodručja izda svoju digitalnu valutu prije Eurosustava?

Sve glavne središnje banke ispituju mogućnost izdavanja digitalne valute središnje banke, ali ovo nije niti utrka niti natjecanje. Na razini G20 postoji zajedničko razumijevanje da je suradnja potrebna kada je riječ o međunarodnoj upotrebi digitalnih valuta središnje banke. Štoviše, temeljitost i sigurnost prije su brzine: potreban nam je sustav koji radi za sve i koji je stabilan od prvog dana. Digitalni euro zahtijeva određenu infrastrukturu od strane središnjih banaka i uključenih nadziranih posrednika.

Eurosistem surađuje s drugim središnjim bankama kako bi razumio implikacije izdavanja digitalne valute za različita gospodarstva. Dijelimo svoja iskustava. Istražujemo mogućnosti digitalnog eura kako bismo odgovorili na potrebe naših građana.

8. Koji je vremenski okvir za uvođenje digitalnog eura?

Prije donošenja odluke o izdavanju digitalnog eura moramo odlučiti o njegovom potencijalnom dizajnu i testirati njegovu sposobnost da udovolji potrebama krajnjih korisnika. Prije uvođenja digitalnog eura trebat će poduzeti niz koraka:

- upravno vijeće ECB-a odlučit će u idućim mjesecima hoće li započeti formalnu istragu u vezi s mogućim lansiranjem digitalnog eura. To bi uključivalo izbor mogućnosti dizajna i korisničkih zahtjeva

- trebamo razmotrili uvjete pod kojima bi financijski posrednici mogli pružati front-end usluge koje se temelje na digitalnom euru. Očekujemo da će ova analiza trajati oko dvije godine

- nakon toga bi upravno vijeće odlučilo hoće li prijeći na sljedeću fazu, u kojoj bismo radili na razvoju integriranih usluga, kao i provodili testiranja i moguće eksperimentiranje digitalnog eura u živo

Ovu materiju tretiramo kao prioritet, ali također moramo uzeti vremena da to učinimo kako treba. Učinak digitalnog eura treba pažljivo analizirati prije donošenja bilo kakve odluke. Digitalni euro uvest ćemo samo ako smo sigurni da će to financijski sustav učiniti učinkovitijim i da možemo izbjeći nepotrebne rizike.

9. Zašto predlažete ograničenje na „tier ne“ depozite? Koliko bi niska trebala biti kamatna stopa na depozite „drugog reda“?

Ispitujemo moguće rizike za financijsku stabilnost i prijenos monetarne politike koji bi mogli proizaći iz uvođenja digitalnog eura. Ako se uvede, digitalni euro bio bi dodatna opcija plaćanja, a ne oblik financijskog ulaganja.

Eurosustav procjenjuje mogućnosti dizajna koje bi spriječile ljude koji drže velike količine digitalnog eura kao bezrizično ulaganje ili preusmjeravanje sredstava s bankovnih depozita na digitalni euro. Uz mogućnost postavljanja izravnih ograničenja držanja, druga opcija je visinska naknada. Ako bi se digitalna imanja u eurima trebala nadoknaditi, naknada posjeda pojedinaca za osnovnu maloprodaju u plaćanjima (tj. prvi nivo) bila bi nula ili pozitivna i stoga nikad lošija od gotovine.

Naknada za „razinu dva“ trebala bi biti određena razina ispod one imovine koja se smatra sigurnom, kako bi se izbjeglo da digitalni euro postane oblik ulaganja, jer je novac središnje banke sredstvo koje najbolje kombinira sigurnost i stabilnost. Nismo donijeli nikakvu odluku o visini naknada ili mogućem pragu i možda ćemo razmotriti alternativne mogućnosti dok nastavljamo s analizom.

10. Koje podatke trebate obraditi za plaćanja izvršena u digitalnom euru? Hoćete li moći pratiti ponašanje ljudi pri plaćanju i podijeliti ga s državnim agencijama i drugim javnim institucijama?

Eurosistem nije zainteresiran za prikupljanje podataka o plaćanju od pojedinačnih korisnika, praćenje ponašanja plaćanja ili dijeljenje takvih podataka s državnim agencijama ili drugim javnim institucijama. Digitalni euro omogućio bi ljudima plaćanje bez dijeljenja podataka s trećim stranama, osim onoga što je potrebno za sprečavanje nezakonitih aktivnosti.

Da bi plaćanja ostala privatna stvar, trebale bi biti zaštićene različite vrste podataka: - identitet korisnika - podaci o pojedinačnom plaćanju (npr. njegov iznos) - metapodaci povezani s transakcijom (npr. IP adresa uređaja koji se koristi za transakcija) Korisnici će se vjerojatno morati identificirati pri prvom pristupu digitalnim euro uslugama, ali i dalje se mogu zadržati različiti stupnjevi privatnosti za njihova plaćanja.

Visoka razina privatnosti mogla bi se podržati i na druge načine. Primjerice, identitet korisnika mogao bi se čuvati odvojeno od podataka o plaćanju, dopuštajući samo jedinicama financijske obavještajne službe da dobiju te podatke u točno definiranom zakonskom okviru kako bi identificirali platitelja i primatelja kada se sumnja na kriminalnu radnju.

e-eurodigitalna valutaHrvatskaEUECBbitcoineurozonaEuropska središnja bankaEurosustav

PickJobs mobilna aplikacija

Preuzmite besplatnu PickJobs mobilnu aplikaciju na svom Android ili iOS uređaju, putem Google Play Store-a ili App Store-a te ostvarite pristup bilo gdje i bilo kada.

;