S jeseni skočio broj građevinskih radnih dozvola, samo u rujnu je 13,4 posto više nego lani

Najveći broj dozvola je izdano za gradnju zgrada. Gledajući prema vrstama građevina, izdano je 878 dozvola za zgrade što je ujedno i 85 posto od ukupnog broja dozvola. Od spomenutih 1.031 dozvola, 153 su izdali za kuće i ostale građevine što je zapravo 15 posto od ukupnog broja.

U odnosu na kolovoz, broj izdanih građevinskih dozvola za zgrade veći je za 40,5, a za ostale građevine za 35,4 posto.
Ove brojke odrazile su se i na konačne iznose na godišnjoj razini. Tako je broj građevinskih dozvola za zgrade povećan je za 12,3 posto, a za ostale građevine za 20,5 posto.

Inače, građevinski je sektor je kroz cijelu 2020. bio izložen raznim problemima, od nedostatka radne snage do poskupljenja materijala. Pandemija je samo dodatno je zakomplicirala cjelokupnu situaciju jer je znatno otežala nabavu građevnog materijala.

Ograničila je i kretanja radnika pa mnogi nisu mogli doći na posao, a korona je i zatvorila dio gradilišta. Građevinarstvo stvara znatan dio bruto dodane vrijednosti, zapošljava respektabilan dio radne snage te potiče razvitak brojnih drugih djelatnosti, ponajprije u industriji građevnog materijala, metalnoj industriji, industriji nemetala, drvnoj industriji, proizvodnji namještaja te kemijskoj industriji.

Zbog toga je ova grana gospodarstva itekako važna u svakoj državi. Građevina je u Hrvatskoj dugo bila na koljenima. Srozala ju je gospodarska kriza koja je u Hrvatskoj nastupila još 2008. Prve naznake oporavka pojavile su se tek sedam godina kasnije, a u 2018. bila je zabilježena najviša stopa rasta opsega građevinskih radova.

Dio građevinskih tvrtki u Hrvatskoj je u tom periodu propao pa se na važnim projektima kao nositelji radova sve češće pojavljuju strane tvrtke, a domaće tvrtke tek kao podizvođači. One tvrtke koje su preživjele sve te godine u 2020. suočene s nizom rizika, od nestašice radne snage do rasta cijena materijala.

Prema podacima s početka korona krize, Hrvatskoj je nedostajalo barem 4000 građevinara, a zagrebački potres samo je pojačao potražnju za njima zbog tisuća oštećenih zgrada i kuća. A evo koliko ovi radnici zarađuju u Hrvatskoj.
Prosječna neto plaća građevinskog radnika je oko 6800 kuna. Pomoćnim građevinskim radnicima plaća je prosječno niža za 1500 kuna neto te iznosi oko 5300 kuna.

Izvor slike: Freepik