Istraživanja

Od 1000 kuna zarađenih u Hrvatskoj država vam uzme oko 550

author
Hrvatska je poznata po velikim porezima i parafiskalnim nametima koje obično poslodavci spominju jer ih koče u poslovanju. Iako vlade godinama najavljuju da će ih smanjiti, još uvijek ih ima barem 600 od kojih mnogi graniče s apsurdom.

Što to znači za 'obične smrtnike' odnosno građane, najbolje se vidi kroz jednostavan primjer kada misle da su u Hrvatskoj zaradili recimo 1000 kuna. Zarada od 1000 kuna je samo privid jer kada se sve zbroji što od tih 1000 kuna morate dati državi, ispadne da ste za državu u Hrvatskoj zaradili 75 posto toga iznosa.

Krenimo redom s pretpostavkom da ste tih 1000 kuna zaradili kao plaću. Država će vam od toga za zdravstvo uzeti 141 kunu; za prvi mirovinski stup 129 kuna; za drugi mirovinski stup 77 kuna; za porez na dohodak 43 kune i ako živite u Zagrebu za prirez će vam uzeti još 14 kuna. Dakle, od 1000 kuna za sve navedeno državi ćete platiti 404 kune.

No to što ste pomislili da ste na kraju zaradili 596 kuna opet je samo prividna zarada. Naime, što god kupili platit ćete na to PDV od 25 posto koji također ide državi. Kad se sve zbroji i oduzme možete reći da ste si zaradili 447 kuna, dok ste državi uprihodili 553 kune. No država će vam i od te zarade uzeti dio kolača jer što god kupovali tim novcem indirektno ćete državi platiti trošarine i parafiskalne namete.
Na kraju ispada da će vam država od 1000 kuna na ovaj ili onaj način prisvojiti 75 posto vaše zarade.

Poslodavci jako dobro znaju kakvi se sve apsurdi nalaze iza parafiskalnih nameta. Nebitno je čime se bave, platit će recimo spomeničku rentu. Ona je dobro zamišljeni namet od kojeg bi se trebalo plaćati održavanje fasada u gradu. No jedino što kod ovog nameta dobro funkcionira jest prikupljanje 100 milijuna kuna godišnje, a realizacija njezine svrhe je porazna.

Čime god da se bavite i bez obzira na to što to nema baš nikakve veze s turizmom, poslodavci će u Hrvatskoj platiti naknadu turističkoj zajednici na kojoj godišnje uprihode 250 milijuna kuna. Zidari recimo plaćaju naknadu za štetne plinove, stočari naknadu za brojčano stanje grla stoke.

Ukratko država od ovakvih nameta godišnje uprihodi oko devet milijardi kuna. Od toga 5,2 milijarde plaćaju poduzetnici, a 3,8 milijardi plaćaju građani. Na kraju samo valja spomenuti da je Seljačka buna izbila je zbog državnog nameta od svega 10 posto.

Izvor slike: Pixabay

PickJobsHrvatskaporezabsurdparafiskalne nameteprihodposlodavcidržavagrađaniprividna zaradaplaćanaknada

PickJobs mobilna aplikacija

Preuzmite besplatnu PickJobs mobilnu aplikaciju na svom Android ili iOS uređaju, putem Google Play Store-a ili App Store-a te ostvarite pristup bilo gdje i bilo kada.